Maloprodaja u 2024. realno porasla 7,3 posto |
| Objavljeno: 31.01.2025 / 08:09 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Maloprodajna kretanja ostala su i u prosincu solidna podržana kretanjima na tržištu rada koje je tijekom 2024. bilježilo rast zaposlenosti i realnih plaća u okružju postupnog ublažavanja inflatornih pritisaka. Podrška prometu u trgovini na malo svakako dolazi i od solidnih rezultata turizma u post sezoni. |
|
U prosincu 2024. realan godišnji rast prometa od trgovine na malo iznosio je 6,5%. Na razini cijele 2024. realni maloprodajni promet bio je u prosjeku viši 7,3% godišnje. Prema podacima koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo porastao je u prosincu na mjesečnoj i godišnjoj razini. U usporedbi s studenim, ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao je za realnih 0,7%. Promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao je za 1,0%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) zabilježio rast za 1,6%. U odnosu na prosinac2023. realni promet porastao je 6,5%. Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je na godišnjoj razini za realnih 2,6%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 10,5%. Na nastavak rasta trgovine upućivali su i podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije prema kojima je fiskalizirani promet u trgovini na malo osim trgovine motornim vozilima bio za 8,4% veći nego u prosincu 2023. Iako se radi o nominalnim iznosima koje uključuju učinak i dalje povišene inflacije možemo zaključiti da osobna potrošnja nastavlja biti pokretač rasta gospodarske aktivnosti. Na još uvijek snažnu domaću potražnju upućuju i podaci HNB-a o nenamjenskom kreditiranju sektora stanovništva gdje nastavak iznimno solidnog rasta (u studenom +15,5% godišnje) vjerojatno dobrim dijelom odražava potrebu financiranja kupnje trajnih dobara. Godišnje stope rasta kontinuirano su prisutne još od travnja 2023., odnosno dvadeseti prvimjesec zaredom. Trgovina na malo, odnosno potrošnja u ovom segmentu, ima velikog utjecaja na statistiku nacionalnih računa odnosno najveću sastavnicu BDP-a, osobnu potrošnju što će zasigurno biti vidljivo i u statistici BDP-a za posljednje tromjesečje koju će DZS objaviti krajem veljače. U 2024. realan, kalendarski prilagođen, rast prometa od trgovine na malo iznosio je u prosjeku 7,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na tromjesečnoj razini, sezonski kalendarski prilagođen promet u trgovini na malo bio je realno viši 2,1% u odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2024. Prema izvornim indeksima, nominalni porast prometa tijekom 2024. na godišnjoj razini ostvarilo je svih devet trgovačkih struka potvrđujući široku rasprostranjenost potrošnje. Najveći pozitivan doprinos u prošloj godini generiran je od strane trgovačke struke Nespecijalizirana trgovina na malo pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, s porastom prometa od 8,5% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,7%. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo porastao je nominalno za 9,9% godišnje. U ovoj godini očekujemo da će se nastavak realnog rasta plaća, daljnji rast zaposlenosti (premda nešto umjerenijom dinamikom) i solidni rezultati turizma nastaviti povoljno odražavati na optimizam potrošača podržavajući osobnu potrošnju i maloprodajna kretanja. Ipak, nešto umjerenija dinamika godišnjeg rasta prometa u trgovini na malo ne bi trebala iznenaditi s obzirom na učinak baznog razdoblja, odnosno već relativno visoke pozitivne promjene tijekom istog razdoblja godinu dana ranije. |
|
|
| Tagovi: #maloprodaja, #trgovina na malo, #osobna potrošnja |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |