GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Marić: 8.800 zahtjeva za odgodom poreznih davanja

Marić: 8.800 zahtjeva za odgodom poreznih davanja
OTKRIĆA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.03.2020 / 16:05
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je do popodnevnih sati u četvrtak zaprimljeno oko 8.800 zahtjeva za odgodu plaćanja poreznih davanja, kao i da oni s poreznim dugom većim od 200 kuna nisu automatski diskvalificrani od primjene te mjere.

Jedan dio zahtjeva već je implementiran, to jest odobren, a Porezna uprava maksimalno predano radi na zahtjevima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija u izjavi za novinare nakon sjednice Vlade.

Napominje da uvjete za korištenje mjere ispunjavaju uredne porezne platiše, kojih je vjerojatno tek nešto manje od 90 posto.

Ako netko u ovom trenutno ima porezni dug veći od 200 kuna, on nije automatski diskvalificran, rekao je Marić, objašnjavajući da takvi, po postojećem zakonodavstvu, imaju na raspolaganju upravni ugovor, nevezano za situaciju oko koronavirusa.

"Dakle, obročna otplata do 24 mjeseca kao upravni ugovor, uredne platiše i po upravnom ugovoru, uredne platiše i po predstečajnim nagodbama i nekim drugim stvarima se kvalificiraju", naglašava Marić.

Napominje da je Porezna uprava oformila posebnu stranicu na svom sučelju upravo s uputama o mjeri odgode poreznih davanja.

Dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, kojima je regulirana i mjera odgode plaćanja poreznih davanja stupile su na snagu jučer, a Marić kaže kako su u prvom danu zaprimili oko 200 pitanja o toj mjeri.

Najbolje adrese za porezna pitanja sustav eGrađani, podstranica Porezne uprave "Covid.-19", a tu je i segment "pišite nam", rekao je dodajući kako će nastojati što prije odgovoriti na pitanja.

Marić je novinarima izjavio da se radi na osiguranju što je moguće više razine likvidnosti za osiguranje funkcioniranja i gospodarstva i društva, a tako i samog proračuna, koji je integralni dio cijele te priče.

"U ovim okolnostima varijabla proračunskog rezultata, fiskalne politike, deficita ove ili one visine, nije priorietna ili primarna", kaže Marić te ističe da se u ovom trenutku razmatraju svi mogući izvori likvidnosti koji jesu ili mogu biti na raspolaganju.

Trenutno je primarni fokus na domaćim izvorima, s obzirom da oni u najkraćem roku mogu pružiti likvidnost, no razmatraju se i izvori od međunarodnih financijskih institutcija, za što je, napominje, ipak potrebno neko vrijeme.

Kada je, pak, riječ o međunarodnim tržištima kapitala, Marić kaže da su ona trenutno značajno naklonjenija prema zemljama članicama eurozone.

Za saniranje šteta od posljedica potresa, u kojem je oštećeno i Ministarstvo financija, ministar financija ističe kako će se također morati konzultirati svi mogući izvori financiranja.

Iako procjene nisu gotove, smatra da će za sanaciju šteta, osim velikih financijskih sredstava, trebati i dulji niz godina.


Upitan o traženjima niza udruga i inicijativa da se poduzetnici, umjesto odgode, oslobode plaćanja poreza i doprinosa za vrijeme trajanja krize, Marić je kazao da je spreman na dijalog, da donesene gospodarske mjere Vlade predstavljaju prvi set te da su "duboko svjesni" da te mjere neće biti u potpunosti dovoljne, pa se trenutno radi i na drugim mjerama.

Druge mjere koje će uslijediti sagledati će i efekte ovih sadašnjih, ali isto tako kako se stvari budu razvijale te ovisno o dubini, duljini i jačini same krize, kako u zdravstvenom tako i gospodarskom smislu, naravno da ćemo izlaziti s dodatnim mjerama, ističe Marić.

Osim odgoda plaćanja poreza i javnih davanja, Marić kaže da je poduzetnicima potrebna i svježa likvidnost, pa bi tako trebala zaživjeti i "jeftina kreditna sredstva", pri čemu se, osim HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, računa i na komercijalne banke.

Poručuje da nije vrijeme za disonantne tonove te kako se svi moramo nalaziti na "istom brodu", što ne znači da se svi moraju sa svima u svemu slagati. "Razumijevanje funkcioniranja poduzetništva je izuzetno važno, ali ne možemo zanemariti i funkcioniranje društva u cjelini", rekao je Marić.

Smatra da odgoda ili oprost davanja u ovom trenutku nisu ključna odrednica, jer u oba slučaja poduzetnici i porezni obveznici trenutno nemaju dodatan likvidonosni šok. "Što će se dalje događati, o tome ćemo razgovarati", dodaje Marić.

Kada je u pitanju rashodna strana proračuna, ministar financija kaže da isključivo usredotočeni na nužne rashode za funkcioniranje države, pri čemu se ne mogu zanemariti povećane potrebe u zdravstvu i tu se mora učiniti sve da ne potrebna sredstva pronađu i da ništa ne manjka.

Tagovi: Zdravko Marić, odgoda poreznih davanja
PROČITAJ I OVO
Njemački izvoz slab u prvom kvartalu unatoč rastu u ožujku
SLABO
Njemački izvoz slab u prvom kvartalu unatoč rastu u ožujku
BERLIN - Njemački izvoz porastao je u ožujku u odnosu na prethodni mjesec, iako prvo tromjesečje u cjelini pokazuje negativne brojke, prema preliminarnim podacima Saveznog ureda za statistiku.
HUP prognozira rast BDP-a od 3,5 posto u 2024.
PROGNOZE
HUP prognozira rast BDP-a od 3,5 posto u 2024.
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijim je prognozama povisila procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s 2,5 na 3,5 posto, zadržala procjenu prosječne inflacije na 3,5 posto te ukazala na nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama.
Poslovna aktivnost u eurozoni u travnju rasla najbrže u gotovo godinu dana
SIGNALI
Poslovna aktivnost u eurozoni u travnju rasla najbrže u gotovo godinu dana
FRANKFURT - HCOB-ov kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu, koji je sastavio S&P Global i koji se smatra dobrim pokazateljem ukupnog gospodarskog zdravlja, odskočio je na 51,7 u travnju s 50,3 iz ožujka, nadmašivši preliminarnu procjenu od 51,4.
Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu pala 4,1%
PAD
Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu pala 4,1%
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja bila je u ožujku u odnosu na isto razdoblje 2023. niža za 5,0%.
Slovenske plaće veće, a hrana jeftinija
USPOREDBE
Slovenske plaće veće, a hrana jeftinija
LJUBLJANA - Od ove je godine zajamčena minimalna plaća u Hrvatskoj 840 eura bruto ili otprilike 677 eura neto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE