Marić: Inflacija neće ugroziti uvođenje eura

Kaže da bez obzira na blago ubrzavanje inflacije ne odskačemo od prosjeka EU-a, dapače, čak smo i blago ispod. Ipak, naveo je primjer Litve koja je deset godina bila u ERM2 sustavu zbog inflacije koja je od traženog kriterija bila veća za samo 0,1 postotni bod. To je nešto što, onako, malo »štrecne«, priznao je Marić, pa su ga novinari pitali prijeti li i nama takav scenarij »tavorenja« u čekaonici za euro zbog – inflacije.

– Mislim da ne prijeti, a namjerno sam iskazao taj primjer, jer to su fakti i mi se moramo sa svime suočiti. Bez obzira na činjenicu da ove tri zemlje s najnižim stopama inflacije, Grčka, Cipar i Portugal, imaju jako niske stope inflacije, odnosno i odstupaju od onoga što vidimo u drugim članicama, Hrvatska trenutno i kod ovog kriterija može »staviti kvačicu« (ispunjava ga). S druge strane, i kod ove tri zemlje inflacija ubrzava, kaže Marić. Na pitanje postoji li šansa da ih se, s obzirom na to da odstupaju od trenda, kod računanja isključi, Marić je rekao da to nije do nas, ali da je siguran da europske institucije o tome vode brigu i prate što se događa.

– Nikad nisam volio komentirati druge zemlje, ali evo, mogu razumjeti dijelom za Cipar, koji je otočna zemlja, no ne vidim kako ovo sve što se događa u drugim zemljama članicama EU-a, i kroz građevni materijal, i prehrambene artikle, i energiju, se recimo ne reflektira u Grčkoj.

Stoga je očekivano da i kod njih inflacija ubrzava, opisao je Marić. Veli da je najveći fokus kod mastriških kriterija na fiskalnom dijelu.

– Naš deficit za ovu godinu je i dalje aktualnih 3,8 posto. Prihodi su nešto bolji od očekivanja, međutim, imamo značajnih pritisaka na rashodnoj strani proračuna, kazao je ministar, te najavio da će već sredinom ili u drugoj polovici listopada ići s tehničkim rebalansom proračuna, do kraja ove godine, a onda paralelno i s prijedlogom proračuna za iduću.

– Za ovu godinu ključno nam je ostati izvan procedure prekomjernog manjka, što mislim da hoćemo. Već u idućoj nama je procjena deficita unutar 3 posto (2,5 posto), a godinu nakon unutar 2 posto. Javni dug je već na silaznoj putanji. Bez obzira što je preko 60 posto BDP-a, dinamika njegovog spuštanja je više no dva puta bolja od odredbi Maastrichta. Svih pet kriterija smatramo i duboko vjerujemo da ćemo ih ispuniti i biti kadri za uvođenje eura 2023., istaknuo je Marić. S obzirom na to da je sezona očito jako dobra te je i HNB dodatno revidirao procjenu rasta na visokih 8,5 posto, novinari su Marića pitali očekuje li ipak niži deficit.

– Ovo sa sezonom je odlično, no nije povukao samo turizam, nego i ostale djelatnosti, pa imamo bolji BDP nego smo očekivali. Još nismo završili naše procjene, a iznijet ćemo ih kad budemo prezentirali rebalans. Trenutno je Vlada sa svojim predviđanjima negdje na 7 posto rasta. Sve se to reflektira na prihodnoj strani proračuna, prihodi jesu blago bolji od onog što smo očekivali, ali ne dovoljno koliki su pritisci na rashodnoj strani. U ovom trenutku ne bih išao u prejudiciranje, i ne vidim bolji rezultat proračunskog deficita od tih 3,8 posto, kaže. Na pitanje o dugovanjima u zdravstvu, veli da reforma mora biti usmjerena na troškovnoj strani. I u izlaganju je podvukao da je »prihodna strana zadovoljavajuća, ali rashodna je ključna«. Vezano za najave oko porodiljnih naknada, kaže da je demografija prioritet, ali da će daljnji koraci ovisiti o fiskalnim mogućnostima.

Direktor HUB-a Zdenko Adrović jučer je kazao da su pred Hrvatskom veliki izazovi i šanse.

– Prvo, tu su ogromna sredstva iz EU-a, preko 800 milijuna eura, što je velika šansa koju ne smijemo propustiti. Drugo je veliki val selidbe industrije prema Europi, i treće, u Hrvatskoj je preko 220 milijardi kuna na štednji, što je ogroman iznos: preko 50 posto hrvatskog BDP-a. Brojka koja je s jedne strane loša, a s druge dobra, je da 20-ak posto štediša ima 90 posto tih depozita. To je loše jer je Gini koeficijent jednakosti prilično loš; znači prevelika je koncentracija štednje u rukama malog broja ljudi. No, to je relativno dobro jer taj dio štednje nije rascjepkan pa može jako dobro biti upotrijebljen kao kapital za razna ulaganja. Dakle, kapitala u Hrvatskoj ima, u kombinaciji europskog i novca koji posjeduju naši građani, i on može biti iskorišten za rast, kaže Adrović.