Marić: Inflacija nema nikakve veze s procesom uvođenja eura

Time je nastavljen neslavni trend rasta cijena u ovoj godini - inflacija je u siječnju iznosila 5,7%, u veljači više od 6, u ožujku iznad 7 te u travnju više od 9%.

Jedan od glavnih strahova je da uz ovu inflaciju ne zabilježimo, ne samo Hrvatska nego i globalno, pad gospodarske aktivnosti, rekao je ministar financija Zdravko Marić gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.

“Ta kombinacija inflacije i pada gospodarske aktivnosti bila bi puno teža nego što je aktualna situacija u datim okolnostima. Današnji podatak od 10,8 posto inflacije u Hrvatskoj u svibnju zapravo potvrđuje naša predviđanja i najavljivanja da će inflacija nastaviti ubrzavati. Međutim u isto vrijeme naša odgovornost je s jedne strane ublažavati efekte te inflacije, s druge strane osigurati sigurnu opskrbu dobrima, a s treće strane očuvati gospodarsku aktivnost”, poručio je Marić.

Prije izbijanja rata u Ukrajini, predviđanja Europske središnje banke i nekih drugih relevantnih institucija, bila su kako će inflacija nastaviti ubrzavati u prvoj polovici godine, a onda krenuti njeno postupno ispuhivanje. I da sutra stane agresija, Marić je istaknuo kako ne možemo očekivati da bi se odmah zaustavili svi inflatorni pritisci, ali bi ipak sigurno dali doprinos da se krene s ispuhivanje inflacije.

Marić ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti do značajnijeg rasta kamata na kredite.

“Mislim da smo proteklih godina učinili neke dobre stvari sa smanjivanjem i obaranjem kamatnih stopa, prije svega premije rizika na kamatne stopa kako države tako kompanija i građana i dobar dio nas je, i osobno imam takvu vrstu kredita, fiksirao kamatne stope. U datim okolnostima za vrijeme trajanje kredita je zadano kao takvo i nema promjena. Danas su me vaši kolege pitali da imaju informacije da su pojedine banke već počele slati obavijesti dužnicima s promjenjivim kamatnim stopama. Što znamo u ovom trenutku? Europska središnja banka je najavila povećanje od 0,25 postotnih bodova u srpnju. Nažalost, nisu specificirali koliko će biti dodatno povećanje u rujnu. Najavili su da će ga biti, ali ne znaju koliko”, rekao je Marić.

Jedna od mjera kojima se središnje banke bore protiv inflacije je povećanjem kamatnih stopa. U isto vrijeme to povećanje mora biti precizno balansirano. Zbog toga je, rekao je Marić, oprezan pristup Europske središnje banke koja otvara određen prostor ovisno o razvoju situacije s inflacijom.

Građani mogu očekivati daljnji rast cijena energenata i hrane. Upitan razmišlja li Vlada o novom paketu pomoći, Marić je poručio kako u ovakvim okolnostima “sve jest i mora biti na stolu”.

“To su takve okolnosti koje od nas iziskuju maksimalnu pozornost i djelovanje. S jedne strane imate ograničenja, s druge svjesni ste da mjere ipak nekog efekta daju. Siguran sam da nismo stavili ovaj paket mjera da bi stopa inflacije u svibnju bila i više od 10,8 posto. Ovisno o razvoju situacije, mi ćemo stavljati nove mjere, ali naravno treba uzeti u obzir mogu li one u konačnici polučiti efekt”, rekao je Marić.

Inflacija je “prijatelj” prihodne strane proračuna, ali Marić je istaknuo da je to samo jedna strana medalje te da ona može stvoriti pogrešnu sliku.

“Kada gledate prihodnu stranu proračuna podatak od 15 posto rasta PDV-a u odnosu na isto razdoblje prošle godine nekome može zvučati sjajno, no u isto vrijeme sjećate se koliko smo u rebalansu morali podići rashodnu stranu proračuna zbog zdravstva, mirovina, ukrajinskih izbjeglica, plaća. Za mjesec dana imat ćemo podatke za lipanj pa ćemo znati kolika će biti indeksacija. Siguran sam da će biti rekordna”, rekao je Marić.

Uskoro nas očekuje konverzija kuna u euro. Hoće li biti moguće razlučiti uzrok rasta cijena?

“Oni koji nešto hoće, uvijek će naći razlog. Moramo biti oprezni. Inflacija nema nikakve veze s procesom uvođenja eura, ali moramo učiniti sve što je u našoj moći da se zaštite potrošači i cijelo gospodarstvo od dodatnog pritiska i efekta na inflaciju zbog uvođenja eura. Ulazimo u završnu fazu uvođenja eura, pred nama je isključivo tehničko-operativna priprema da što bezbolnije uđemo”, rekao je ministar financija.

U fokusu javnosti ponovno je jedno Marićevo ljetovanje i to ono iz 2019. godine na Malom Lošinju u luksuznom hotelu Bellevue gdje je skuplju kategoriju smještaja platio jeftinije.

“Nije ljetovanje nego produženi vikend. I prošlih dana vidim određeno iskrivljavanje činjenica no dobro, neću ulaziti u prepucavanja. Radi se o činjenici da ono što je rezervirano, to je i na računu. Govorimo na neki način o konceptu unaprjeđenja, u smislu bolje kategorije sobe.”

Marić je rekao kako nije pitao zašto su ga smjestili u skuplju sobu kao i da ne zna koliko je soba skuplja. “Ljubaznost hotela i osoblja nikad ne propitujem. Račun i sve ostalo što će me Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa tražiti, rado ću predočiti”, poručio je. Marić je uvjeren da kao državni dužnosnik nije primio nedopušteni dar, ali dodao je kako nije na njemu da o tome sudi. “Povjerenstvo će to utvrditi jer takva vrsta boravka odnosno unaprjeđenja kategorizacije nije stvorila kod mene bilo kakvu ovisnost prema tom društvu”, zaključio je ministar.