Marić: Za pomake na ljestvici konkurentnosti nužne određene vrste reformi

Komentirajući ovogodišnju ljestvicu konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, na kojoj je Hrvatska i nadalje na 60. mjestu od 63 analizirane ekonomije te kako to popraviti, Marić je poručio da se to može samo provedbom određenih reformi.

"Ničim drugim nego naravno provedbom određenih vrsta reformi, koje će značiti poboljšanje horizontalnog okvira za uvjete poslovanje. Ono što cijelo vrijeme govorimo, propagiramo i radimo, ali očito moramo biti još bolji i uspješniji po pitanju i poreznog i neporeznog i administrativnog rasterećenja", rekao je Marić odgovarajući na pitanja novinara prije sjednice užeg kabineta Vlade.

Ministar financija ocijenio je i da situacija s punjenjem proračuna u lipnju "izgleda puno ljepše" nego u svibnju, kada su porezni prihodi bili na razini oko 50 posto prošlogodišnjih, ali poručio da i dalje treba biti oprezan.

Napominje pritom kako se dio prihoda iz svibnja prelio u lipanj, jer je, za razliku od prošle godine, kraj ovogodišnjeg svibnja bio vikend pa su bila i dva radna dana manje.

"Sam šesti mjesec - situacija sada izgleda puno ljepše. Međutim, treba pričekati razvoj događaja prema kraju mjeseca", rekao je Marić.

Navodi kako podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju u lipnju kumulativni pad između 15 i 17 posto u odnosu na prošlu godinu. Pritom je trgovina na malo s jednoznamenkastim padom, no pad u turizmu i ugostiteljstvu u lipnju je "više od 50 posto, negdje 60-ak posto".

Upitan je li se što ustanovilo u analizama nakon njegove nedavne izjave o nelogičnostima u ugostiteljstvu gdje je zamijećeno da je pad vrijednosti fiskaliziranih računa veći od pada broja izdanih računa, Marić je rekao kako to i sada komunicira s oprezom te kako se prati što se događa na tržištu i na terenu.

"To je bila jedna nelogičnost, odnosno nešto što nam je 'upalilo lampicu' da se pokrenu određene vrste analiza. Porezna uprava i sve službe rade na tome i kada bude više informacija, izvijestit ćemo javnost", najavio je.

Pritom ponavlja kako su ugostiteljstvo i turizam gospodarske grane koje su još uvijek u značajnijem padu u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Potkrijepio je to i podacima iz fiskalizacije. Naime, kako je naveo, postoje dani u lipnju kada je vrijednost fiskaliziranih računa i više od 500 milijuna kuna, pojedini dani čak i više od 600 milijuna kuna, a dok je cjelokupni turizam prošle godine bio na razini od oko stotinjak milijuna kuna ove je godine to 40 do 50 milijuna kuna.

"Situacija se popravlja. Međutim, da ne stvaramo nekakvu vrstu euforije ili da netko pomisli da sada uljepšavamo sliku - ni blizu nije, poglavito u turizmu, kao što je bila situacija prošle godine. Ali evidentno je, mjere popuštanja imaju svoj efekt i na samu gospodarsku djelatnost i određene reprekusije na prihodnoj strani proračuna", rekao je.

Komentirajući novinarsku konstataciju o određenom "ekonomskom paradoksu" jer turistički djelatnici u situaciji pada potražnje ne žele snižavati cijene, ministar financija je podsjetio da smo u tržišnom gospodarstvu, da poduzetnici donose poslovne odluke, vode svoju cjenovnu politiku i upravljaju svojim tvrtkama.

"Što se tiče logike, treba se staviti se u cipele svakog od njih i vidjeti je li to iz date perspektive dobra ili loša odluka", rekao je.

Marić smatra kako Hrvatska u turizmu, nevezano za situaciju s koronavirusom, ima potencijala te da je i za financijski efekt važno dizanje kvalitete. Imamo vrlo diverzificiran sustav turizma, od hotela, kampova do privatnih iznajmljivača, gdje također postoji kategorizacija, međutim može postojati još veća specifikacija i diverzifikacija u pojedinim segmentima, smatra ministar financija.