Marić: Zaduživat ćemo se na domaćem tržištu

Uz 100 milijardi za očuvanje radnih mjesta i 200 milijardi za pomoć pogođenim tvrtkama, teškom mukom postignuta je suglasnost i o kreditnoj liniji vrijednoj 240 milijardi eura, koja će tijekom pandemije biti dostupna svima.

Na tu temu gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Na pitanje na koliko novca od tih 540 milijardi eura može računati Hrvatska Marić je rekao kako možemo računati na sredstva mjera koje Hrvatska provodi za očuvanje radnih mjesta. To nisu besplatna sredstva, to su krediti. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da to ubrzamo.

Radi li se tu o sukobu zemalja sjevera i juga Europske unije oko toga kako bi se trebao raspodijeliti teret krize?

Izazovna je situacija, ulazimo u pregovore s idejom da su zajedništvo i solidarnost važno. Ima dosta prijepora, neki izvlače zaključke o odnosima pojedinih zemalja, ali dobro je da se kompromis postigao, rekao je Marić.

Dosad su prihvaćena dva Vladina paketa pomoći gospodarstvu u krizi. Na pitanje priprema li se i treći Marić je rekao da se gleda i za sljedeće korake.

- Od prvog dana smo govorili da uvijek gledamo kako se provode postojeće mjere i što možemo novo otvoriti. Imamo opću ocijenu da su mjere zadovoljavajuće. Trebamo se fokusirati na punu implementaciju. Imamo preko 95.000 poduzetnika koji su poduzeli zahtjeve, jako je važna tema stavljanje u funkciju mjera moratorija banaka i kreditnih linija, komericjalnih banaka, HAMAG-a i HBOR-a. Izradili smo nove proigrame za HBOR za subvencionioranje kamatnih stopa. Dobili smo suglasnost za naše programe, kada sve zbrojite kreditni potencijal je 1,8 milijardi eura.

Upitan koliko nas kriza do sada stoji ministar financija rekao je da je prosječni pad od 35-40 %.

- Do sada, otkad je krenulo zatvarnje poslovanja, prosječni je pad oko 35% do 40% od djelatnosti do djelatnosti, pojedine uslužne čak 90% pada, a trgovine na malo oko 25%. Prihodna strana u odnosu na isto razdoblje lani za veliki četvrtak, imamo pad od 70%.

Na pitanje gdje ćemo pronaći novac za ublažavanje posljedica krize i pod kojim uvjetima Marić je rekao da nas svakako očekuje zaduživanje po skupljim uvjetima. Smatra da se moramo u kratkom roku zadužiti na domaćem tržištu.

- Prvo i osnovno domaće tržište - banke, mirovinski fondovi koji upravljaju s preko preko 110 milijardi kuna. Dio obveznica u suradnji s HNB-om ili će založiti ili će ih HNB izravno otkupljivati.

- Za iduća tri mjeseca projekcija je da će rashodovna strana državnog proračuna biti negdje oko 45 milijardi kuna samo da se osigura funkcioniranje države i gospodarske mjere koje smo upogonili. Posljedica će biti rast javnog duga. Ako nastavim ovakvim smjerom onda neće biti veliki skok. Najvažnije nije bitno koliko ćemo skočiti dok traje kriza nego što će biti nakon nje, rekao je Marić.

Svjetska banka jučer je iznijela proljetne prognoze i prema njima u ovoj godini hrvatsko će gospodarstvo pasti za oko 6%. Na pitanje jesu li u Vladi radili prognoze Marić je rekao da rade.

- Deficit proračuna će biti. U Vladi radimo prognoze, ali nema još ključnih elemenata za točan izračun. Uskoro ćemo izaći javno s njima, no sve ovisi koliko će kriza trajati, rekao je Marić.