MiCA stupa na snagu: Europa gradi jedinstveno kriptotržište |
| Objavljeno: 24.06.2026 / 14:44 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Manje od petine kriptokompanija osiguralo je potrebnu licencu prije isteka roka, dok Bruxelles uvodi najstroži regulatorni okvir u povijesti europske industrije digitalne imovine. |
|
Europska kriptoindustrija ulazi u možda najvažnije razdoblje od nastanka bitcoina. Od 1. srpnja na snagu u cijelosti stupa uredba MiCA (Markets in Crypto-Assets), prvi sveobuhvatni regulatorni okvir za kriptovalute u Europskoj uniji, a posljedice bi mogle biti dramatične za velik dio tržišta. Prema podacima Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), do svibnja je potrebnu MiCA licencu dobilo tek oko 210 tvrtki, iako je više od 1200 kripto kompanija dosad poslovalo na temelju nacionalnih registracija. To znači da je manje od petine tržišnih sudionika uspješno prošlo regulatorni proces prije isteka prijelaznog razdoblja. Jedinstvena pravila MiCA predstavlja pokušaj Bruxellesa da stvori jedinstveno europsko tržište kriptoimovine po uzoru na tradicionalni financijski sektor. Umjesto 27 različitih nacionalnih režima, tvrtke će ubuduće poslovati prema jedinstvenim pravilima koja reguliraju kapitalne zahtjeve, zaštitu korisničke imovine, korporativno upravljanje i sprječavanje pranja novca. Jednom dobivena licenca omogućit će poslovanje na cijelom tržištu Europske unije. Za najveće igrače nova pravila predstavljaju priliku. Coinbase je već osigurao odobrenje u Irskoj, Kraken u Irskoj i Luksemburgu, dok je Revolut dobio licencu na Cipru. Kako nelicencirani konkurenti budu napuštali tržište, licencirane kompanije mogle bi preuzeti njihove korisnike i dodatno učvrstiti svoje pozicije. Problemi za manje kompanije Jedan od najzanimljivijih slučajeva je Binance. Prema navodima Reutersa, najveća svjetska kriptoburza suočava se s mogućnošću odbijanja zahtjeva za licencu u Grčkoj, što bi joj moglo ozbiljno otežati poslovanje na europskom tržištu. Binance odbacuje takve tvrdnje i poručuje da je u potpunosti surađivao s regulatorima te da vjeruje kako zadovoljava MiCA standarde. Bez obzira na pojedinačne ishode, regulatorna revolucija koja počinje 1. srpnja označava kraj razdoblja u kojem su kripto kompanije mogle poslovati u regulatornim sivim zonama. Europsko tržište nakon MiCA-e vjerojatno će biti manje, koncentriranije i znatno više nalik tradicionalnom financijskom sektoru. Za investitore i korisnike to bi moglo značiti manje izbora, ali i veću razinu sigurnosti. |
|
|
| Tagovi: #kripto tržište, #kriptovalute, #Markets in Crypto-Assets |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |
| Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto |
| ZAGREB - Hrvatska će voditi računa da nakon rebalansa proračuna deficit bude u okviru dopuštenih 3 posto BDP-a koji bi trebao rasti 2,3 posto, javni dug smanjiti se na 55,5 posto, dok će inflacija biti nešto veća od 3 posto zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković. |