Minimalac raste, ali nije konkurentan tržištu rada

Trenutno minimalnu plaću prima oko 95 tisuća primatelja, 72 tisuće kod pravnih osoba, 23 tisuće kod fizičkih osoba. Radnika koji primaju do 970 eura trenutno ima oko 250 tisuća, 200 tisuća kod pravnih osoba i 50 tisuća kod fizičkih.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je kako minimalna plaća, koliko god da je rasla, još uvijek nije konkurentna u smislu trenutnog tržišta rada i nedostatka radnika.

- Imamo dvije vrste isplata, minimalna plaća, jedina zakonska kategorija koja se odnosi na sve zaposlene u Hrvatskoj, i primanja. Minimalna plaća je zamišljena kao zaštitna socijalna kategorija, da jednostavno nijedan radnik ne može primiti manji iznos. Međutim, posljedica je da sigurno još najmanje 100 tisuća radnika prima nešto malo više od te minimalne plaće. Raspon između minimalne plaće i medijalne plaće je vrlo mali. Imamo s jedne strane taj problem pošto zakonodavac nije ozakonio minimalnu plaću za srednje složene poslove, višekvalificirane poslove, i poslodavac, pogotovo onaj koji je mali ili srednji poslodavac, obvezan je poštivati isključivo taj izraz minimalne plaće, na nju plaćati poreze i doprinose, a sve drugo, kako bi napravio razliku između različitih složenih poslova nažalost kompenzira s neoporezivim izdacima, rekao je Novosel u emisiji "U mreži Prvog" Hrvatskog radija.

Primanja poput naknade za topli obrok, za dnevnice, terenske dodatke, ne idu u radni staž, a to znači da će u konačnici taj radnik imati daleko manju mirovinu.

- Dobro je da je minimalna plaća skoro tisuću eura, da je preko 50 posto prosječne plaće, da je preko 60 posto medijalne plaće, ali mi sad očekujemo pomoć Vlade u poticanju kolektivnog pregovara i poštivanje proširenih kolektivnih ugovora, rekao je Novosel.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić demantirao je tvrdnju da će oko 250 dobiti veći minimalac.

- U nizu djelatnosti i poduzeća koja imaju kolektivno ugovarane plaće, minimalna plaća je zapravo referentna plaća i za ostale plaće, tako da će se tu raditi o puno većem povećanju izdavanja poslodavaca za zaposlene. Ono je posebno akutno u radno intenzivnim djelatnostima kao što je, primjerice, turizam, građevinarstvo, itd., rekao je Stojić.

Podsjetio je da je država pred parlamentarne izbore značajno podigla primanja, preko 30 posto, te je time utjecala na formulu za povećanje minimalne plaće.

- Privatni sektor u ovoj godini znatno sporije diže plaće, to nije zbog škrtosti poslodavaca, nego zbog brojnih neizvjesnosti na tržištu. U okruženju smanjenih poslovnih prilika na europskoj sceni, glavne ekonomije kao Njemačka posrću, mi radimo megakejnezijanske intervencije u politiku plaća. Dižemo plaće na razini države, preko 30 posto, i onda još 15,5 posto minimalac, nakon 20 posto lani, rekao je Stojić.

Kazao je kako je minimalac od 2019. skočio 92 posto. Ukupna primanja zaposlenih porasla su 67 posto, a realno su rasla 37 posto i po tome je, ističe Stojić, Hrvatska apsolutni broj jedan na razini EU-a.

- Neistina je da se u Hrvatskoj ne vodi socijalna politika po pitanju intervencije države u plaće. Mi smo u tome predvodnici, a pitanje je hoćemo li u idućim godinama imati rast produktivnosti koji to može podržavati, hoće li vanjsko-trgovinski partneri moći omogućiti stabilno poslovanje našim izvoznicima. Idemo radije pričati kako u Hrvatskoj stvarati kvalitetna radna mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost i budu bolje plaćena, rekao je Stojić.
Kompenzacijske mjere za poslodavce

Opalić tvrdi da su Vlada i ministarstvo rada u konstantnim razgovorima i dogovorima sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima.

- Razumijem zabrinutost i opreznost poslodavaca, to je dobro, ali moram napomenuti da je rastao BDP-a, rasla je produktivnost. Što se tiče proračuna, prvi put smo zadovoljili oba kriterija iz Maastrichta, rekao je.

- HZZO će osmisliti određene kompenzacijske mjere upravo ovih par mjeseci kada je najveći udar minimalne plaće na poslodavce. Ne bih o detaljima, to će se razraditi, dodao je Opalić.

Sindikalist Novosel ne smatra da su mnoge tvrtke ugašene zbog rasta minimalne plaće nego zbog gubitka tržišta.

- Tržište se nije izgubilo jer su plaće bile nekonkurentne u odnosu na ostale zemlje gdje su ti poslodavci radili nego zbog utjecaja azijskog tržišta. To je globalni problem Europe, ne samo Hrvatske, rekao je.

Naglasio je kako poslodavci moraju shvatiti da se "ne može toliki iznos zajedničke vrijednosti stavljati u dobiti, a da istovremeno za plaće ostane ono što preostane".