GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ministarstvo gospodarstva: Netočne tvrdnje HUP-a o predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi

Ministarstvo gospodarstva: Netočne tvrdnje HUP-a o predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi
REAKCIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.09.2025 / 11:09
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva reagiralo je na objavu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) vezanu uz prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, ustvrdivši da su tvrdnje koje su iznijeli netočne.

Naime, HUP je upozorio da prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo, te veliko administrativno i financijsko opterećenje. Poslodavci navode da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji.

Iz Ministarstva gospodarstva u reakciji prije svega ističu da se prag od 15.000 eura odnosi isključivo na postupke jednostavne nabave koji će se ubuduće objavljivati u elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN RH) i nikako se ne smije poistovjećivati s europskim pragovima koje Uredbama i komunikacijama propisuje Europske komisija. Kako navode, oni su jednaki i obvezujući za sve države članice EU, a ovise o vrsti naručitelja i vrsti ugovora.

“Hrvatska ih je, kao i sve druge države članice, obvezna primjenjivati te za robu i usluge iznose 221.000 eura, a za radove više od pet milijuna eura. Oni nisu predmet izmjena hrvatskog zakona”, naveli su iz Ministarstva gospodarstva.

Kako dalje kažu, netočna je i tvrdnja da se nacionalni pragovi smanjuju. Upravo suprotno, dodaju, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi procijenjene vrijednosti za primjenu Zakona se povećavaju. Prag za robu i usluge raste s 26.540 eura na 35.000 eura, dok prag za radove s 66.360 eura na 90.000 eura, a povećavaju se i posebni pragovi za diplomatske misije.

Također, kažu, netočna je tvrdnja da bi Hrvatska ovim izmjenama postala iznimka u odnosu na ostale članice Europske unije. Primjerice, u Sloveniji je primjena Zakona o javnoj nabavi obvezna od 40.000 eura za robu i usluge i od 80.000 eura za radove. Hrvatski prag bio bi niži za robu i usluge, dok bi za radove bio nešto viši. Konkretno, predloženim izmjenama utvrđuje se prag od 35.000 eura za robu i usluge te 90.000 eura za radove. U Austriji su pragovi, koji se navode u članku doista viši, no važno je naglasiti da se oni određuju uredbom Savezne ministrice pravosuđa i primjenjuju od 2025. godine, što je specifičnost austrijskog sustava, ističu iz Ministarstva.

Tvrdnje da se predloženim rješenjem stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje također nisu točne, kazali su. Objave postupaka jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, registracija gospodarskih subjekata i predaja ponuda u sustavu u potpunosti su besplatni. Sustav je digitaliziran, jednostavan za korištenje, ne zahtijeva dodatne edukacije i svim subjektima omogućuje ravnopravan pristup, naveli su u svojoj reakciji.

“Neutemeljene su i tvrdnje da će se predloženim izmjenama usporiti sustav nabave. Pravila i uvjete provedbe jednostavne nabave i dalje će određivati sami naručitelji svojim općim aktom, a objava na jedinstvenoj digitalnoj platformi omogućuje brži i transparentniji pristup ponuditelja te jačanje tržišne konkurencije.

Zaključno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi povećavaju se nacionalni pragovi, europski pragovi ostaju nepromijenjeni, a obveza objave jednostavnih nabava iznad 15.000 eura uvodi se radi veće transparentnosti i jačanja borbe protiv korupcije, bez ikakvih dodatnih troškova za naručitelje i gospodarstvenike. Ova mjera doprinosi digitalizaciji sustava, osigurava ravnopravan pristup tržištu i koristi i javnom sektoru i gospodarstvu”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i izrazili uvjerenje da će “buduće rasprave o ovako važnim temama počivati na provjerenim i točnim informacijama”.

Tagovi: #Ministarstvo gospodarstva, #Zakon o javnoj nabavi
PROČITAJ I OVO
Hoće li izbori promijeniti Trumpovu ekonomsku politiku?
DVOJBE
Hoće li izbori promijeniti Trumpovu ekonomsku politiku?
WASHINGTOPN - Možda najvažniji razlog brodoloma republikanaca jest – skupoća kojoj Trump ne nalazi lijeka. Hoće li sad, uz novi Kongres, za građane biti bolje i drugačije? Brze promjene se ne mogu očekivati.
Ćubela: Europa ima previše fragmentacije, to moramo mijenjati
JASNA PORUKA
Ćubela: Europa ima previše fragmentacije, to moramo mijenjati
ZAGREB - Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, zanimljivo je poentirao već na samom početku nastupa na Zagreb financijskom forumu, konferenciji Poslovnog dnevnika, u razgovoru pod naslovom “Gdje je budućnost bankarstva: AI, banka prvog izbora za mlade generacije, inovacije ili kultura?”…
Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija
GUVERNER
Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU.
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto
OČEKIVANJA
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto

ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva.

Cijene energije glavni generator rasta inflacije
INFLACIJA
Cijene energije glavni generator rasta inflacije
ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE