GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ministarstvo gospodarstva: Netočne tvrdnje HUP-a o predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi

Ministarstvo gospodarstva: Netočne tvrdnje HUP-a o predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi
REAKCIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.09.2025 / 11:09
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva reagiralo je na objavu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) vezanu uz prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, ustvrdivši da su tvrdnje koje su iznijeli netočne.

Naime, HUP je upozorio da prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo, te veliko administrativno i financijsko opterećenje. Poslodavci navode da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji.

Iz Ministarstva gospodarstva u reakciji prije svega ističu da se prag od 15.000 eura odnosi isključivo na postupke jednostavne nabave koji će se ubuduće objavljivati u elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN RH) i nikako se ne smije poistovjećivati s europskim pragovima koje Uredbama i komunikacijama propisuje Europske komisija. Kako navode, oni su jednaki i obvezujući za sve države članice EU, a ovise o vrsti naručitelja i vrsti ugovora.

“Hrvatska ih je, kao i sve druge države članice, obvezna primjenjivati te za robu i usluge iznose 221.000 eura, a za radove više od pet milijuna eura. Oni nisu predmet izmjena hrvatskog zakona”, naveli su iz Ministarstva gospodarstva.

Kako dalje kažu, netočna je i tvrdnja da se nacionalni pragovi smanjuju. Upravo suprotno, dodaju, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi procijenjene vrijednosti za primjenu Zakona se povećavaju. Prag za robu i usluge raste s 26.540 eura na 35.000 eura, dok prag za radove s 66.360 eura na 90.000 eura, a povećavaju se i posebni pragovi za diplomatske misije.

Također, kažu, netočna je tvrdnja da bi Hrvatska ovim izmjenama postala iznimka u odnosu na ostale članice Europske unije. Primjerice, u Sloveniji je primjena Zakona o javnoj nabavi obvezna od 40.000 eura za robu i usluge i od 80.000 eura za radove. Hrvatski prag bio bi niži za robu i usluge, dok bi za radove bio nešto viši. Konkretno, predloženim izmjenama utvrđuje se prag od 35.000 eura za robu i usluge te 90.000 eura za radove. U Austriji su pragovi, koji se navode u članku doista viši, no važno je naglasiti da se oni određuju uredbom Savezne ministrice pravosuđa i primjenjuju od 2025. godine, što je specifičnost austrijskog sustava, ističu iz Ministarstva.

Tvrdnje da se predloženim rješenjem stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje također nisu točne, kazali su. Objave postupaka jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, registracija gospodarskih subjekata i predaja ponuda u sustavu u potpunosti su besplatni. Sustav je digitaliziran, jednostavan za korištenje, ne zahtijeva dodatne edukacije i svim subjektima omogućuje ravnopravan pristup, naveli su u svojoj reakciji.

“Neutemeljene su i tvrdnje da će se predloženim izmjenama usporiti sustav nabave. Pravila i uvjete provedbe jednostavne nabave i dalje će određivati sami naručitelji svojim općim aktom, a objava na jedinstvenoj digitalnoj platformi omogućuje brži i transparentniji pristup ponuditelja te jačanje tržišne konkurencije.

Zaključno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi povećavaju se nacionalni pragovi, europski pragovi ostaju nepromijenjeni, a obveza objave jednostavnih nabava iznad 15.000 eura uvodi se radi veće transparentnosti i jačanja borbe protiv korupcije, bez ikakvih dodatnih troškova za naručitelje i gospodarstvenike. Ova mjera doprinosi digitalizaciji sustava, osigurava ravnopravan pristup tržištu i koristi i javnom sektoru i gospodarstvu”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i izrazili uvjerenje da će “buduće rasprave o ovako važnim temama počivati na provjerenim i točnim informacijama”.

Tagovi: #Ministarstvo gospodarstva, #Zakon o javnoj nabavi
PROČITAJ I OVO
Američki deficit izmaknuo kontroli
DEFICIT
Američki deficit izmaknuo kontroli
WASHINGTON - Deficit saveznog proračuna SAD-a za 2026. godinu u petak je službeno dosegnuo 1,992 bilijuna dolara; riječ je o konačnom obračunu na kraju fiskalne godine savezne vlade, što ujedno služi kao još jedan podsjetnik na sve veću ovisnost Washingtona o zaduživanju.
MMF zadržao svoju prognozu rasta svjetske ekonomije na 3,1 posto
PROGNOZE
MMF zadržao svoju prognozu rasta svjetske ekonomije na 3,1 posto
WASHINGTON - Svjetsko gospodarstvo suočava se s oprečnim pritiscima: poremećaji u opskrbi energijom usporavaju gospodarsku aktivnost, dok brzi razvoj umjetne inteligencije potiče ulaganja i potražnju, rekla je Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE