MMF: Inflacija je gotovo pobijeđena

Globalna ukupna inflacija past će na 3,5% na godišnjoj razini do kraja 2025., s prosječnih 5,8% u 2024., navodi agencija u svojim Svjetskim gospodarskim izgledima objavljenim u utorak. Inflacija je dosegla vrhunac s međugodišnjom stopom od 9,4% u trećem tromjesečju 2022. Stopa na kraju 2025. nešto je ispod prosječnog godišnjeg rasta cijena u dva desetljeća prije pandemije Covid-19.

"Globalna bitka protiv inflacije gotovo je dobivena", glasilo je izvješće MMF-a, čak i dok je pozivalo na "trostruki stožer politike" za rješavanje kamatnih stopa, državne potrošnje te reformi i ulaganja za povećanje produktivnosti.

"Unatoč dobrim vijestima o inflaciji, rizici pada rastu i sada dominiraju izgledima", rekao je glavni ekonomist MMF-a, Pierre-Olivier Gourinchas. Sada kada je inflacija krenula u pravom smjeru, kreatori globalne politike suočavaju se s novim izazovom koji proizlazi iz stope rasta svjetskog gospodarstva, upozorio je MMF.

Fond je zadržao svoju procjenu globalnog rasta na 3,2% za 2024. i 2025. — što je nazvao "stabilnim, ali nedovoljnim". Sada se predviđa da će Sjedinjene Države zabilježiti brži rast, a snažna ekspanzija također je vjerojatna u azijskim gospodarstvima u nastajanju kao rezultat snažnih ulaganja povezanih s umjetnom inteligencijom. No, MMF je snizio svoje izglede za druga napredna gospodarstva - posebice najveće europske nacije - kao i nekoliko tržišta u nastajanju, okrivljujući intenziviranje globalnih sukoba i rizik za cijene robe.

MMF sa sjedištem u Washingtonu, sa 190 zemalja članica, rekao je u svom pregledu da je odgovorna monetarna politika bila ključna za smanjenje inflacije dok su se uvjeti na tržištu rada normalizirali i šokovi u ponudi poništili, što je sve pomoglo u izbjegavanju globalne recesije.

Središnje banke morat će ostati oprezne u potpunom smanjenju inflacije, upozorava izvješće. Dodaje se da je inflacija usluga i dalje gotovo dvostruko veća od razine prije pandemije jer plaće u određenim zemljama nastavljaju sustizati rast troškova života, što je dovelo do porasta inflacijskih pritisaka u nekoliko tržišnih gospodarstava u nastajanju, poput Brazila i Meksika.

"Iako su inflacijska očekivanja ovog puta ostala dobro usidrena, sljedeći put bi moglo biti teže, jer će radnici i tvrtke biti oprezniji u zaštiti svog životnog standarda i profita u budućnosti", navodi se u izvješću.

Zemlje s nižim prihodima, u kojima troškovi hrane i energije čine veći udio u troškovima kućanstva, također su osjetljivije na skokove cijena roba koji bi mogli dovesti do veće inflacije. Siromašnije zemlje već su pod većim stresom zbog otplate državnog duga, što bi moglo dodatno ograničiti financiranje javnih programa.