MMF potvrdio prognoze rasta hrvatskog gospodarstva |
| Objavljeno: 14.10.2025 / 17:02 |
| Autor: SEEbiz |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 3,1 posto, potvrdio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), ali manjak u bilanci plaćanja bit će znatno veći no što su pokazivale proljetne prognoze. |
|
U 2026. rast hrvatskog gospodarstva trebao bi usporiti na 2,7 posto, procjenjuju u MMF-u, potvrdivši također travanjsku prognozu. Međunarodni zajmodavac ponovo je znatno podigao procjenu inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini, s 3,7 na 4,4 posto. U idućoj godini rast potrošačkih cijena trebao bi po najnovijim izračunima usporiti na 2,8 posto. U travnju bili su očekivali 2,6-postotni rast potrošačkih cijena. Na tekućem računu bilance plaćanja Hrvatska bi ove godine po novim MMF-ovim izračunima trebala bilježiti manjak od 1,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Izvješće iz travnja bilo je pokazivalo manjak u ovoj godini od 0,7 posto BDP-a. Za 2026. MMF-ovi izračuni sada pokazuju manjak u bilanci plaćanja Hrvatske od dva posto BDP-a. Proljetni izračuni bili su pokazivali manjak u idućoj godini od 0,6 posto BDP-a. Stopa nezaposlenosti trebala bi ove godine iznositi pet posto, izračunali su u MMF-u, snizivši procjenu od proljetos za 0,3 postotna boda. U 2026. godini trebala bi se zadržati na toj razini i biti također niža za 0,3 postotna boda no što su bili pokazali travanjski izračuni. Gospodarstvo eurozone trebalo bi u ovoj godini porasti za 1,2 posto, za 0,2 postotna boda snažnije nego što su predviđali u srpnju. U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1,1 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su bili prognozirali prije dva i pol mjeseca. MMF ljeti objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije. U skupini četiri najveća gospodarstva eurozone daleko bi najsnažnije i ove godine, po MMF-u, trebala porasti aktivnost u Španjolskoj, za 2,9 posto. U 2026. rast bi po njihovim izračunima trebao usporiti na 2,0 posto. Najvećem gospodarstvu eurozone, onom Njemačke, stručnjaci MMF-a predviđaju vrlo skroman rast, po stopi od 0,2 posto, za svega 0,1 postotni bod veći no što su bili izračunali u srpnju. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 0,9 posto. Francusko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti za 0,7 posto, a talijansko za 0,5 posto. U 2026. aktivnost bi trebala neznatno ubrzati, na 0,9 posto u Francuskoj i na 0,8 u Italiji, pokazuju novi MMF-ovi izračuni. |
|
|
| Tagovi: #međunarodni monetarni fond, #hrvatska ekonomija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |