MMF srezao prognozu globalnog rasta za ovu godinu na 3,2 posto

Projekcija globalnog rasta za 2023. također je smanjena na 2,9 posto s 3,6 posto u travnju.

"Gospodarski oporavak od 6,1 posto u 2021. praćen je sve sumornijim razvojem u 2022. kako se rizici počinju materijalizirati." Globalna proizvodnja pala je u drugom tromjesečju ove godine zbog pada u Kini i Rusiji, dok je potrošačka potrošnja u SAD-u ispod očekivanja”, rekao je glavni ekonomist Fonde Pierre-Olivier Gurincha na predstavljanju ažuriranih prognoza.

Napomenuo je da je nekoliko šokova pogodilo svjetsko gospodarstvo - inflacija u cijelom svijetu viša od očekivane, posebno u SAD-u i velikim europskim gospodarstvima, što je natjeralo na pooštravanje financijskih uvjeta, zatim jače nego što se očekivalo gospodarsko usporavanje u Kini zbog izbijanje covida-19 i mjere lockdowna, kao i prelijevanje negativnih učinaka rata u Ukrajini.

Gurinsha je rekao da su gospodarsko usporavanje ranije ove godine, pad kupovne moći kućanstava i stroža monetarna politika doveli do revizije rasta SAD-a za 1,4 postotna boda na 2,3 posto u 2022. i 1,0 posto za iduću godinu s 2,3 posto, kao što je predviđeno u travnju.

Nastavak mjera karantene zbog covida u Kini i produbljivanje krize u kineskom sektoru nekretnina također su utjecali na smanjenje prognoze rasta zemlje za 1,1 postotni bod na 3,3 posto za tekuću godinu, nakon čega bi rast trebao ubrzati na 4 u 2023. 6 posto.

Zbog prelijevanja negativnih učinaka rata u Ukrajini i zaoštravanja monetarne politike, rast eurozone ove će godine umjesto 2,8 posto, koliko je očekivao Fond prije tri mjeseca, dosegnuti 2,6 posto, dok će stopa rasta bloka za iduću godinu smanjen je za 1,1 postotni bod na 1,2 posto.

S druge strane, prognoza ruskog gospodarskog pada za ovu godinu smanjena je na 6,0 posto s travanjskih 8,5 posto.

MMF je u novom izvješću povisio i procjenu očekivane inflacije za ovu godinu zbog rasta cijena hrane i energenata, kao i dugoročne neravnoteže između ponude i potražnje. Sada se predviđa rast inflacije na 6,6 posto u razvijenim gospodarstvima i 9,5 posto na tržištima u razvoju i tržištima u nastajanju, što je povećanje od 0,9 odnosno 0,8 postotnih bodova u odnosu na travanj.

Rizici za ekonomske izglede uvelike su nagnuti prema dolje. Rat u Ukrajini mogao bi dovesti do naglog prekida europskog uvoza plina iz Rusije; što bi smanjivanje inflacije znatno otežalo provedbu.

Povećanje kamatnih stopa od strane vodećih svjetskih središnjih banaka također bi moglo uzrokovati dužničke probleme na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju; upozorava MMF. Među negativnim rizicima su moguće obnavljanje covid restriktivnih mjera u Kini i eskalacija krize na tržištu nekretnina, kao i geopolitička fragmentacija koja bi ometala globalnu trgovinu i suradnju.

Prema pretpostavljenom vjerojatnom scenariju MMF-a, ostvari li se navedeni rizici, inflacija bi se dodatno povećala, dok bi globalni rast pao na oko 2,6 posto u tekućoj godini i 2,0 posto u sljedećoj, što bi bile stope rasta među 10 najslabiji postotak od 1970.

Dok rastuće cijene nastavljaju nagrizati životni standard diljem svijeta, kroćenje inflacije trebalo bi biti prvi prioritet kreatorima politike, kaže MMF, zaključujući da će pooštravanje monetarne politike neizbježno imati stvarnu ekonomsku cijenu, ali da bi odgađanje samo pogoršalo situaciju.