MMF srezao prognozu rasta slovenskog BDP-a |
| Objavljeno: 18.11.2025 / 18:45 |
| Autor: SEEbiz |
| LJUBLJANA - Prema najnovijoj prognozi MMF-a, BDP će ove godine ojačati za 0,8 posto, što je 0,3 postotna boda manje od njegove prognoze iz listopada. MMF je snizio svoju prognozu rasta za 2026. za 0,1 postotni bod, na 2,2 posto, a očekuje rast od 2,3 posto u 2027. |
|
Nakon smanjenja u prvom tromjesečju ove godine, slovensko gospodarstvo vratilo se rastu u drugom i trećem, rekla je voditeljica misije Huidan Lin na konferenciji za novinare u Ljubljani na kraju redovnih konzultacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "Očekujemo nastavak trenda rasta, koji će ove godine dosegnuti 0,8 posto, prema našim prognozama", rekla je. S povećanim povjerenjem investitora i potražnjom za izvozom, slovenski bruto domaći proizvod (BDP) će sljedeće godine porasti za 2,2 posto, prema prognozama MMF-a, a godinu nakon toga za 2,3 posto. "U srednjoročnom razdoblju očekujemo stabilizaciju na 2,1 posto", rekla je. Uz pretpostavku usporavanja cijena hrane i energije, inflacija će se stabilizirati na oko dva posto do 2030. godine, prema prognozi MMF-a. Dugoročno gledano, strukturne reforme ostaju izazov, prema riječima voditeljice misije MMF-a. Između ostalog, pozvala je na učinkovitiji javni sektor i porezni sustav te na dodatne izvore financiranja mirovinskog sustava i sustava dugotrajne skrbi. „Sloveniji su također potrebna veća ulaganja koja bi dovela do rasta produktivnosti. Izazovi u tom području uključuju nedostatak radne snage, administrativne prepreke, jačanje inovacijskog okruženja i poticaje za obećavajuće tvrtke“, rekla je. Boštjančič: Pad BDP-a zbog vanjskih čimbenika Završnu izjavu MMF-a naveo je kao potvrdu da Slovenija ostaje stabilno, otporno i dobro upravljano gospodarstvo čak i tijekom globalnih previranja. „Rast će se ojačati u nadolazećim godinama, inflacija je stabilna, a naš bankarski sektor jedan je od najjačih u regiji. To je jasna potvrda da su mjere poduzete tijekom krize bile primjerene“, naglasio je. Zamjenik guvernera Banke Slovenije, Primož Dolenc, također je rekao da je trenutna gospodarska aktivnost pod utjecajem složenih vanjskotrgovinskih i geopolitičkih uvjeta te je povezana s velikom neizvjesnošću. „Gospodarski rast je ove godine usporen, što je primijetio i Međunarodni monetarni fond, ali se očekuje postupni oporavak rasta u 2026. i 2027. godini“, naglasio je. Banka Slovenije će nove prognoze predstaviti krajem godine. |
|
|
| Tagovi: #slovenska ekonomija, #slovenski bdp, #klemen boštjančič, #međunarodni monetarni fond |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |