GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

MMF: Umjetna inteligencija mogla bi potaknuti rast, ali i povećati ekonomske pritiske

MMF: Umjetna inteligencija mogla bi potaknuti rast, ali i povećati ekonomske pritiske
UPOZORENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.09.2026 / 13:58
Autor: SEEbiz
DUBLIN - Umjetna inteligencija mogla bi povećati europsku produktivnost za oko 1 posto tijekom pet godina, ali nosi rizik povećanja nejednakosti, opterećenja elektroenergetskih mreža i veće ovisnosti o stranoj tehnologiji, osim ako vlade ne prodube ekonomsku integraciju, prema dokumentu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) namijenjenom ministrima Europske unije, izvještava danas Reuters.

U pratećem dokumentu, pripremljenom za neformalni sastanak ministara financija EU u Dublinu 18. i 19. rujna, navodi se da će koristi i troškovi umjetne inteligencije vjerojatno biti neravnomjerno raspoređeni među zemljama, regijama i radnicima.

Također se ističe da bi dovršetak jedinstvenog tržišta EU pomogao ravnomjernijem širenju primjene umjetne inteligencije i njezinih koristi u bloku od 27 zemalja.

60 posto radnika izloženo

Dokument MMF-a također odražava zabrinutost koju su izrazili bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi i Europska komisija da fragmentirana tržišta kapitala, rada i energije u Europi koče ulaganja i inovacije.

MMF procjenjuje da je oko 60 posto radnika u razvijenim europskim gospodarstvima zaposleno na poslovima koji su uvelike izloženi utjecaju umjetne inteligencije.

Prema radu, dok bi neki mogli postati produktivniji zahvaljujući alatima umjetne inteligencije, drugi bi se mogli suočiti s gubitkom radnih mjesta zbog automatizacije rutinskih zadataka, posebno na poslovima gdje će umjetna inteligencija vjerojatnije zamijeniti radnu snagu nego je nadopuniti.

U dokumentu MMF-a također se navodi da europski podatkovni centri već troše oko 3 posto električne energije na kontinentu i da će potražnja naglo porasti kako se upotreba umjetne inteligencije bude širila.

Velika tehnološka središta poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina među su najpogođenijim područjima, s klasterima podatkovnih centara koji već vrše pritisak na lokalne elektroenergetske mreže.

Opasnost od strateške ovisnosti

Kako bi se to riješilo, EU bi trebala ulagati u prekograničnu mrežnu infrastrukturu i produbiti integraciju europskog energetskog tržišta, prema MMF-u.

Dokument također upozorava da je Europa u opasnosti od stvaranja još jedne strateške ovisnosti, budući da SAD i Kina dominiraju razvojem modela umjetne inteligencije.

U dokumentu se također navodi da će Europi trebati značajna ulaganja u vlastitu industriju umjetne inteligencije kako bi izbjegla ovisnost o stranoj tehnologiji. Također se ističe da će koristi umjetne inteligencije vjerojatno biti neravnomjerno raspoređene i između zemalja EU i unutar njih.

Očekuje se da će razvijenija gospodarstva imati nesrazmjerne koristi jer su bolje pripremljena za ovu tehnologiju i više izložena njezinom utjecaju, izvijestio je Reuters.

Tagovi: #međunarodni monetarni fond, #mario draghi, #umjetna inteligencija, #europska unija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE