MMF: Umjetna inteligencija mogla bi potaknuti rast, ali i povećati ekonomske pritiske |
| Objavljeno: 20.09.2026 / 13:58 |
| Autor: SEEbiz |
| DUBLIN - Umjetna inteligencija mogla bi povećati europsku produktivnost za oko 1 posto tijekom pet godina, ali nosi rizik povećanja nejednakosti, opterećenja elektroenergetskih mreža i veće ovisnosti o stranoj tehnologiji, osim ako vlade ne prodube ekonomsku integraciju, prema dokumentu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) namijenjenom ministrima Europske unije, izvještava danas Reuters. |
|
U pratećem dokumentu, pripremljenom za neformalni sastanak ministara financija EU u Dublinu 18. i 19. rujna, navodi se da će koristi i troškovi umjetne inteligencije vjerojatno biti neravnomjerno raspoređeni među zemljama, regijama i radnicima. Također se ističe da bi dovršetak jedinstvenog tržišta EU pomogao ravnomjernijem širenju primjene umjetne inteligencije i njezinih koristi u bloku od 27 zemalja. Dokument MMF-a također odražava zabrinutost koju su izrazili bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi i Europska komisija da fragmentirana tržišta kapitala, rada i energije u Europi koče ulaganja i inovacije. MMF procjenjuje da je oko 60 posto radnika u razvijenim europskim gospodarstvima zaposleno na poslovima koji su uvelike izloženi utjecaju umjetne inteligencije. Prema radu, dok bi neki mogli postati produktivniji zahvaljujući alatima umjetne inteligencije, drugi bi se mogli suočiti s gubitkom radnih mjesta zbog automatizacije rutinskih zadataka, posebno na poslovima gdje će umjetna inteligencija vjerojatnije zamijeniti radnu snagu nego je nadopuniti. U dokumentu MMF-a također se navodi da europski podatkovni centri već troše oko 3 posto električne energije na kontinentu i da će potražnja naglo porasti kako se upotreba umjetne inteligencije bude širila. Velika tehnološka središta poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina među su najpogođenijim područjima, s klasterima podatkovnih centara koji već vrše pritisak na lokalne elektroenergetske mreže. Kako bi se to riješilo, EU bi trebala ulagati u prekograničnu mrežnu infrastrukturu i produbiti integraciju europskog energetskog tržišta, prema MMF-u. Dokument također upozorava da je Europa u opasnosti od stvaranja još jedne strateške ovisnosti, budući da SAD i Kina dominiraju razvojem modela umjetne inteligencije. U dokumentu se također navodi da će Europi trebati značajna ulaganja u vlastitu industriju umjetne inteligencije kako bi izbjegla ovisnost o stranoj tehnologiji. Također se ističe da će koristi umjetne inteligencije vjerojatno biti neravnomjerno raspoređene i između zemalja EU i unutar njih. Očekuje se da će razvijenija gospodarstva imati nesrazmjerne koristi jer su bolje pripremljena za ovu tehnologiju i više izložena njezinom utjecaju, izvijestio je Reuters. |
|
|
| Tagovi: #međunarodni monetarni fond, #mario draghi, #umjetna inteligencija, #europska unija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |