GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Može li nam inflacija pojesti mirovine?

Može li nam inflacija pojesti mirovine?
URUŠAVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.02.2022 / 09:46
Autor: SEEbiz / jutarnji.hr
ZAGREB - Povećana inflacija zabrinula je mnoge građane, osobito siromašnije, jer im nagriza kupovnu moć, vrijednost ušteđevine pa i ukupni životni standard, ali ima i onih koji joj se gotovo vesele, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača smatra da bi ona mogla potaknuti urušavanje drugog mirovinskog stupa, koji je toliko štetan za gospodarstvo, državu i ogromnu većinu građana "da ne bi bilo šteta da propadne".

Svoje tvrdnje temelji na negativnom prinosu obveznih mirovinskih fondova u 2021. godini, a očekuje i nastavak tog trenda zbog strukture imovine OMF-ova tipa C.

"I to su nominalno negativni prinosi. Realni prinosi daleko su porazniji. Inflacija izjeda mirovinsku štednju te će se pad realne vrijednosti mirovinske štednje nastaviti još nekoliko godina, čak ako smo i optimistični kad je u pitanju smanjivanje inflacije", poručio je Garača.

Prosječan prinos lani se kretao od 13,52 posto u kategoriji A do 0,43 posto u kategoriji C. Kakva su očekivanja samih mirovinskih fondova u pogledu pritiska inflacije i prinosa, s obzirom na to da su proteklih godina kamatne stope na državne obveznice u koje ulažu dobar dio svog portfelja bile vrlo niske?

U Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), podsjećaju kako su se proteklih 20 godina suočili s brojnim izazovima. Neki od njih proizveli su kratkoročne negativne trendove, no kumulativno u 20 godina rada, svojim članovima, smatraju, ostvarili su više nego dobre prinose.

Iako se inflatorni pritisci pokazuju trajnijima nego što se očekivalo krajem prošle godine, očekuju njihovo popuštanje.

Imajući u vidu da je isplata mirovina iz drugog mirovinskog stupa vezana uz inflaciju (početni iznos dvaput godišnje usklađuje se sa stopom inflacije), Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže da bi to moglo predstavljati pritisak na mirovinska osiguravajuća društva, jer će morati isplaćivati više.

Međutim, viša razina inflacije sa sobom neizbježno vuče sve aspekte ekonomije, uključujući i rast prinosa na obveznice, dionice i druge financijske instrumente pa će rasti i prinosi na tehničke pričuve kod mirovinskih društava, a upravo te pričuve služe kao podloga za isplatu budućih mirovina.

Tagovi: inflacija, mirovine, mirovinski sustav, Željko Garača, drugi mirovinski stup
PROČITAJ I OVO
Ruski BDP pao četiri posto u drugom kvartalu
PAD
Ruski BDP pao četiri posto u drugom kvartalu
MOSKVA - Ruski bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za četiri posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju ove godine, jer zapadne ekonomske sankcije utječu na rusko gospodarstvo, objavila je danas ruska agencija za statistiku Rosstat.
Ukrajina dogovorila s MMF-om pet milijardi dolara zajma
ZAJAM
Ukrajina dogovorila s MMF-om pet milijardi dolara zajma
KIJEV - Osiguravanje novog, pet milijardi dolara vrijednog zajma od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pomoći će uvjeriti i ostale ukrajinske kreditore da je makroekonomska situacija u toj ratom razorenoj zemlji pod kontrolom, izjavio je u petak glavni ekonomski savjetnik ukrajinskog premijera Vladimira Zelenskog.
Britanska ekonomija pala u drugom kvartalu, inflacija uzima danak
PRITISCI
Britanska ekonomija pala u drugom kvartalu, inflacija uzima danak
LONDON - Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva smanjila se u drugom tromjesečju 2022. Rastući troškovi života sve ozbiljnije pogađaju ovu zemlju.
Slovenija: Broj slobodnih radnih mjesta najviši od 2008.
TRŽIŠTE RADA
Slovenija: Broj slobodnih radnih mjesta najviši od 2008.
LJUBLJANA - U Sloveniji je u drugom tromjesečju oglašeno gotovo 25.900 slobodnih radnih mjesta, što je šest posto više nego u prvom kvartalu.
NBS podigla referentnu kamatu na 3,0%, zadržala prognozu BDP
KAMATNE STOPE
NBS podigla referentnu kamatu na 3,0%, zadržala prognozu BDP
BEOGRAD – Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 3,0 posto i da ostane pri svojoj projekciji privrednog rasta za 2022. godinu u rasponu od 3,5 do 4,5 procenata.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE