GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?

Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.09.2022 / 08:32
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Cijene u Njemačkoj vrtoglavo rastu, baš kao i prije pola stoljeća. Gdje su paralele između današnjih poskupljenja i inflacije u sedamdesetim godinama? Što je sada drugačije?

„Morate li platiti veći račun za grijanje?“, pita televizijska novinarka jednu građanku, pred ulazom u kuću. Ona iz džepa vadi papir i kaže: „Do sada smo plaćali 40 maraka mjesečno, a ubuduće ćemo morati plaćati 80 maraka. To je dvostruko više." Već i sama valuta otkriva da je riječ o televizijskom prilogu iz arhiva, i to njemačkog javnog servisa ARD. „Energetska kriza pogađa sve zemlje zapadnog svijeta" - to bi mogla biti i izjava njemačkog kancelara Olafa Scholza. Ali to su ustvari riječi bivšeg kancelara Willyja Brandta, također socijaldemokratskog političara, kojima je on u studenom 1973. godine promovirao dane bez automobila - zbog naftne krize bilo je naime zabranjeno korištenje vozila (naslovna fotografija).

Paralele između sedamdesetih godina i situacije koju imamo danas su, prema riječima profesora ekonomije Petera Tillmanna sa Sveučilišta Gießen, očigledne: „Tada se učetverostručila cijena nafte, sada se, prije svega, drastično povećala cijena plina." Kao i tada, cijeli svijet je i danas u šoku zbog poskupljenja, i to je još jedna paralela.

Naftnu krizu i tadašnji rast cijena pamti Eberhardt Flammer, koji je u to doba imao dvadeset godina i počeo raditi u banci. U roku od tjedan dana cijena na benzinskim pumpama se udvostručila, na više od jedne marke po litri goriva. Cijena lož-ulja je, prisjeća se, skočila s 10 na 60 pfeniga. Oni koji su u rezervoaru imali samo malo ulja, isključili su grijanje.

Reakcija društva bila je energična: „Naftni tajkuni na Bliskom istoku postali su neprijatelji. Neka pojedu i popiju svoju naftu, mi je više nećemo uzimati“, opisuje Flammer tadašnje raspoloženje. Hoće li njemačko društvo sada reagirati na sličan način, pokazat će idući tjedni i mjeseci.

U ono vrijeme, rastuće cijene energije povećale su stopu inflacije na rekordnu razinu. U prosincu 1973. godine poskupljenje je iznosilo 7,9 posto – identično kao prošlog mjeseca u Njemačkoj. I tada, kao i danas, postojao je konsenzus među ekonomistima: kada cijene naglo rastu, glavni zadatak Središnje banke je sniziti stopu inflacije povećanjem referentne kamatne stope. Mišljenja su se razlikovala samo po pitanju pravog vremenskog trenutka i visine kamatne stope.

Stručnjak Tillmann smatra da je iskustvo iz povijesti sada vrlo važno. U SAD-u i Europi se tada pokazalo da previše neodlučna akcija može dovesti do još većih problema. „Barem je Središnja banka SAD-a naučila svoju lekciju“, kaže Tillmann. On traži odlučnu akciju Europske središnje banke (ECB), koja je prošli tjedan usvojila odluku o najvećem povećanju referentne kamatne stope u svojoj povijesti - podigli su je za čak 0,75 postotnih bodova - na 1,25 posto.

Porast kamatne stope je, međutim, otrov za ekonomski razvoj i može rezultirati povećanjem stope nezaposlenosti. Upravo to se dogodilo prije oko 50 godina, kada se broj nezaposlenih za kratko vrijeme povećao sa 273.000 (1973.) na 1,1 milijun (1975. godine).

Upravo tu postoji najveća razlika: umjesto smanjenja broja zaposlenih, sada su veliki problemi demografske promjene i nedostatak kvalificiranih radnika. Najbolji primjer za to je nekoć mladi bankar Eberhardt Flammer koji već desetljećima vodi jednu kompaniju koja je dobavljač za automobilsku industriju, s oko 1.300 zaposlenih širom svijeta. Kaže da je posljednjih godina u toj kompaniji uložio mnogo truda za obuku i daljnje školovanje ljudi.

Povratak masovne nezaposlenosti se izgleda isključuje – što je umirujuće u ovim vremenima. Ali, hoće li inflacija ostati s nama i ubuduće? „Krizu koja je tek počela ne smijemo podcijeniti.“ Procjenu kancelara Brandta od prije pola stoljeća danas bi vjerojatno doslovno mogao ponoviti i njegov nasljednik, aktualni kancelar Olaf Scholz.

Tagovi: INFLACIJA, POVIJEST INFLACIJE, ENERGENTI, CIJENE, RAST CIJENA, HRANA
PROČITAJ I OVO
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
REJTING
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
ZAGREB - Agencija Standard & Poor's povećala je u petak kreditni rejting Gradu Zagrebu s "BB-" na "BB" zbog iskazane gospodarske otpornosti koja podupire proračunske rezultate uz stabilne izglede, priopćeno je u nedjelju iz Grada Zagreba.
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ANALITIČARI
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ZAGREB - Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
RADNA SNAGA
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
ZAGREB - U Hrvatskoj je ovo ljeto u klasičnom radnom odnosu bilo 25 tisuća zaposlenih starijih od 65 godina. Osim te skupine radnika koji su nastavili raditi i nakon što su stekli formalne uvjete za mirovinu, na pola radnog vremena bilo je zaposleno i oko 23 tisuće umirovljenika, piše u petak Večernji list.
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
PESIMIZAM
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
ZAGREB - Očekivanja potrošača u EU i eurozoni spustila su se u rujnu na najnižu razinu otkada Europska komisija provodi istraživanja, pritisnuta visokim troškovima života i inflacijom koji kućne budžete ograničavanju na osnovne potrepštine.
Tramišak: Prijave na natječaje iz nove financijske perspektive početkom 2023.
NAJAVE
Tramišak: Prijave na natječaje iz nove financijske perspektive početkom 2023.
ZAGREB - Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027., kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura, bit će raspisani do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine, izvijestila je u četvrtak ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE