Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je u stvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH do kraja ožujka 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022.
U relativnom izrazu, bruto inozemni dug bio je na kraju prvog tromjesečja na razini od 83,9% BDP-a (+9,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2022.).
Posljedično gore navedenom, promatrajući prema komponentama, krajem ožujka udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 24,4% krajem ožujka, a iznosio je 14,2 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 31,1% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,1 mlrd. eura (-667 mil. eura ili 3,6% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju ožujka je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 177 mil. eura ili 1,5%.
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20,8%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem ožujka iznosio je 12,1 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,2 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 981 mil. eura odnosno 18,8%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,3%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,9 mlrd. eura ili 56,6% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,2 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 43,4% ukupnog bruto inozemnog duga.
U ovoj godini na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odrazit će se i pogoršanje investicijske klime, zaoštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug kao i ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima.
