Na kraju trećeg tromjesečja 2025. javni dug 57,2% BDP-a

U odnosu na rujan 2024. javni dug veći je za 1,9 mlrd. eura ili 3,7%, dok je na mjesečnoj razini porastao za 1,4% ili 705 mil. eura.

Prema dostupnim podacima, na kraju rujna dug opće države iznosio je 57,2% BDP-a. U odnosu na isto razdoblje 2024. udio duga u BDP-u smanjen je za gotovo 2 postotna boda, dok je u odnosu na kraj prve polovine 2025. manji za 0,3 postotna boda. Iako dug u apsolutnom iznosu raste, smanjenje ovog relativnog pokazatelja zaduženosti rezultat je nastavka snažnog rasta nominalnog BDP-a, ključnog u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, koji je još uvijek pod snažnim utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. S obzirom na očekivanja o nastavku realnog rasta gospodarske aktivnosti uz tek postepeno smirivanje inflacije prema ciljanoj razini, smanjenje udjela duga u BDP-u očekujemo i ove godine, ali usporenijom dinamikom.

Rast duga opće države na godišnjoj razini u promatranom razdoblju posljedica je najvećim dijelom rasta zaduživanja središnje države (+1,8 mlrd. ili 3,6% u odnosu na rujan 2024.). U rujnu osmi mjesec zaredom rast bilježi i dug lokalne države koji je ubrzao na 14,0% godišnje (u odnosu na 12,5% u kolovozu, 11,7% u srpnju ili 10,9% u lipnju) dok fondovi socijalne sigurnosti nastavljaju bilježiti negativne godišnje promjene (-25,4% u rujnu). Središnja država s ukupnim dugom od 50,9 mlrd. eura čini više od 98% ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.

Prema podacima o strukturi duga, na kraju rujna na domaće sektore odnosilo se 70,6% duga konsolidirane opće države, a 29,4% na inozemstvo. Udio domaće komponente javnog duga u ukupnom dugu opće države kontinuirano se povećava, a još je krajem 2016. premašio 60%. Taj se udio s ulaskom u jedinstveno valutno područje približio razini od 70% oko koje se i trenutno nalazi, odražavajući višegodišnji trend jačanja domaće komponente zaduživanja. Očekujemo da će u narednim godinama udio unutarnje komponente javnog duga ostati relativno stabilan, a njegovo moguće odstupanje od trenutnih razina bit će, uzimajući u obzir potrebe za financiranjem, posljedica kretanja prinosa na domaćem i inozemnom tržištu te interesa investicijske javnosti (domaćih i stranih institucionalnih investitora kao i sektora građanstva na domaćem tržištu).

Prema informacijama iz HNB-a, kod domaćih sektora vidljiv je blagi porast ulaganja stanovništva u dug opće države s 4,5 mlrd. u rujnu 2024. na 4,7 mlrd. eura u rujnu 2025., pri čemu se udio u dugu opće države zadržao na istoj razini od 9,1%. Istovremeno je primjetan i rast ulaganja sektora financijskih poduzeća sa 60,8% udjela u ukupnom dugu u rujnu 2024. (30,4 mlrd.) na 61,4% (31,8 mlrd.) u rujnu 2025.

Što se tiče tržišta kapitala, i u 2026. očekujemo daljnje aktiviranje štednje građana odnosno nastavak uključivanja sektora građanstva na tržište kapitala. U drugoj polovici godine (srpanj i prosinac) na lokalnom tržištu na dospijeću je 2 milijarde eura obveznica koja će biti refinancirana planiranim izdanjima u trećem i četvrtom tromjesečju (2,5 mlrd. eura), kako je navedeno u Smjernicama upravljanja javnim dugom. Inicijalno planirano veće izdanje od onoga na dospijeću odražava rastuće potrebe za zaduživanjem na što je upućivao i ranije objavljen prijedlog državnog proračuna za 2026.

Iako u godini pred nama nema euroobveznica na dospijeću, prema planu izdavanja u Smjernicama, navodi se izlazak na inozemno tržište s 1,5 mlrd. eura izdanja već u prvom tromjesečju. Još uvijek povoljni uvjeti i održavanje baze inozemnih investitora, kao i ročnog profila mogu se navesti kao neki od važnijih razloga izlaska.