Naime, u odnosu na isto razdoblje 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 12.468 osoba ili 9,6%, a u odnosu na siječanj 2023. zabilježeno je smanjenje za 4.384 osobe ili 3,6%. Od ukupnog broja nezaposlenih pri HZZ-u, 52.982 osobe ili 44,9% odnosi se na muškarce, a 65.003 osobe ili 55,1% na žene. U odnosu na veljaču 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 44.401 osobu ili 27,3%, dok je i u odnosu na veljaču 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 19.992 osobe ili 14,5%. Odraz je to oporavka gospodarske aktivnosti nakon pandemije, ali i općenito pozitivnih trendova na tržištu rada što se zrcali u poboljšanju u odnosu na razdoblje prije zamaha pandemije.
U odnosu na siječanj 2023., broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih manji je za 5863 osoba ili 34,8% te je krajem veljače iznosio 10.999 osoba. S druge strane, iz evidencije je izašlo 15.383 osobe, što je povećanje u odnosu na siječanj za 3074 osobe ili 25%. U odnosu na veljaču 2022., broj ulazaka u evidenciju manji je za 1189 osoba ili 9,8%, dok je broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih veći za 2655 osobe ili 20,9%.
Od ukupnog broja nezaposlenih koji su tijekom veljače ušli u evidenciju, njih 7.841 (71,3%) pristiglo je iz radnog odnosa. S druge strane, od ukupnog broja izlazaka iz evidencije, 11.321 osoba (73,6%) kao razlog izlaska navelo je zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti. Kao najčešći razlog prestanka radnog odnosa naveden je istek ugovora o radu na određeno vrijeme, i to kod 5.378 osoba ili 48,9%. Na kraju veljače slobodnih radnih mjesta bilo je gotovo 22 tisuće, što je 15,4% manje na godišnjoj razini. Što se tiče razine obrazovanja, najveći udio u ukupnom broju registriranih na Zavodu imaju osobe sa završenom srednjom školom (60,8%).
Nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima pokušava se nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja (izvan Europske unije). Nakon što je prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u 2022. godini iznosio gotovo 130 tisuća, tijekom siječnja i veljače u 2023. zaprimljeno je novih 30 tisuća zahtjeva. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se za 212 zanimanja, a najtraženija su bila iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
Tržište rada za sada ne pokazuje slabosti u okruženju nepovoljnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja te je u skladu s prisutnim trendovima u Europskoj uniji. Broj nezaposlenih osoba zadržava se blizu rekordno niskih razina i u novoj godini, a pozitivni trendovi zrcale se u skromnom nastavku godišnje stope rasta broja zaposlenih. Ipak, Hrvatsku i dalje karakterizira jedna od najnižih stopa zaposlenosti u usporedbi s ostalim zemljama Europske unije. U narednim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih trendova, ali slabijim intenzitetom uslijed skromnije gospodarske aktivnosti i još uvijek prisutne ekonomske neizvjesnosti.
