NBS: Moguće da će privredni pad biti manji od 1,5 odsto |
Objavljeno: 20.08.2020 / 08:44 |
Autor: SEEbiz / Tanjug |
BEOGRAD - Narodna banka Srbije zadržala je projekciju iz maja da će bruto domaći proizvod Srbije ove godine realno biti niži za 1,5 posto, ali ne isključuje mogućnost da bi pad BDP-a mogao da bude manji jer ima pozitivnih kretanja koja upućuju na to. |
Za narednu godinu, NBS predviđa privredni rast od oko 6,0 procenata, piše u avgustovskom Izveštaju o inflaciji centralne banke. U dokumentu se navodi da je ekonomski oporavak započet u maju i nastavljen u junu prevazišao očekivanja NBS, i da dodatne stimulativne mere monetarne i fiskalne politike, kao i bolji izgledi za poljoprivrednu sezonu, predstavljaju pozitivne signale da bi usporavanje privredne aktivnosti ove godine moglo da bude i manje od projektovanog. Međutim, zbog ponovnog globalnog širenja virusa korona, koje za posledicu može imati sporiji oporavak svetske ekonomije i eksterne tražnje, NBS je odlučila da ostane pri majskoj projekciji BDP-a. Najjači efekti pandemije osetili su se u drugom tromesečju, kada je ekonomska aktivnost smanjena za 6,5 posto na međugodišnjem nivou, što je bolje od naših očekivanja predstavljenih u majskom izdanju Izveštaja o inflaciji, napominje NBS. Dodaje da su pravovremene i koordinirane mere Vlade i NBS sprečile veći pad ekonomske aktivnosti u početnoj fazi pandemije. "Zbog oporavka ekonomske aktivnosti u maju i junu, koji je usled donetih ekonomskih mera snažniji od očekivanog, i uz strukturu privrede Srbije u kojoj je manje učešće sektora turizma i ugostiteljstva, možemo očekivati bolji ishod po pitanju BDP-a ove godine nego u ostalim evropskim zemljama. To je u skladu i s projekcijama međunarodnih institucija", istakla je guverner NBS Jorgovanka Tabaković. Prema njenim rečima, u nastavku godine se očekuje dalji ekonomski oporavak, potpomognut donetim i najavljenim dodatnim merama Vlade i NBS. Cilj je, kaže Tabaković, da se povoljnim uslovima finansiranja privrede i stanovništva stimuliše privredni rast i očuva povoljna srednjeročna perspektiva zemlje. Očekuje da će oporavak već u narednoj godini biti više nego potpun, bez ugrožavanja cenovne i finansijske stabilnosti. "Cilj nam je da se sačuvaju životi ljudi, ali da se u isto vreme sačuvaju i radna mesta i pomogne najugroženijim preduzećima. Verujem da smo dokazali da umemo da prepoznamo izazove vremena u kome živimo i da našu ekonomiju vodimo putanjom održivog i ubrzanog rasta, a građanima obezbedimo dalji rast životnog standarda", poručila je guverner Jorgovanka Tabaković. Niska i stabilna inflacija do kraja 2021. Narodna banka Srbije očekuje da će inflacija ostati niska i stabilna i u narednom periodu, a prema avgustovskoj centralnoj projekciji NBS, potrošačke cene će nastaviti da se kreću u donjoj polovini ciljanog raspona, bliže donjoj granici cilja do kraja 2021. godine. Takvom kretanju inflacije doprineće relativno niska agregatna tražnja, inflacija u međunarodnom okruženju i svetske cene primarnih poljoprivrednih proizvoda, dok će efekti niže svetske cene nafte postepeno iščeznuti, navodi se u avgustovskom Izveštaju NBS o inflaciji. Nakon toga, s daljim rastom ekonomske aktivnosti i tražnje, inflacija će početi postepeno da se kreće ka centralnoj vrednosti cilja od 3,0 posto, ali će ostati ispod nje i u 2022, procenjuje centralna banka. U odnosu na majsku prognozu, nova projekcija inflacije je na nešto višem nivou u kratkom roku, pre svega u trećem tromesečju, zbog viših cena voća, povrća i svetske cene nafte prethodnih meseci od pretpostavljenih. U srednjem roku, projekcija inflacije je na nižem nivou, jer će prema oceni NBS dezinflatorniji uticaj agregatne tražnje i uvozne inflacije nadjačati inflatorni uticaj cene nafte na svetskom tržištu. Iz centralne banke podsećaju da su se, u skladu s globalnim trendom usporavanja inflacije tokom početne faze pandemije, kretale i potrošačke cene u Srbiji. Nakon što je u aprilu i maju bila ispod donje granice cilja, međugodišnja inflacija se vratila u granice cilja i u julu je iznosila 2,0 procenta, na šta su u najvećoj meri su uticali iščezavanje baznog efekta iz prošle godine kod cena hrane i sve manji negativni doprinosi cena naftnih derivate. Pozitivan i nešto veći doprinos nego u prethodnom tromesečju beležile su cene voća, dok je doprinos ostalih kategorija hrane, kao i ne prehrambenih proizvoda, bio stabilan, što ukazuje na punu snabdevenost tržišta i u otežanim uslovima pandemije, konstatuje NBS. |
|
Tagovi: Narodna banka Srbije, srpska ekonomija, srpski BDP, Jorgovanka Tabaković |
PROČITAJ I OVO | ||
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu |
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija. |
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023. |
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda |
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4% |
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini. |
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu |
ZAGREB - Prosječni Hrvat u mirovinu ide s nepunih 60 godina, zbog čega su naši novopečeni umirovljenici neki od najmlađih u Europi. |
MMF: Kina prestiže G7 kao pokretač globalnog gospodarskog rasta |
WASHINGTON - Prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), predviđa se da će Kina biti svjetski gospodarski prvak u sljedećih pet godina, s rastom većim od svih zemalja Grupe sedam (G7) zajedno, izvijestila je China Media Group (CMG), pozivajući se na Bloomberg. |