GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

NBS: Rast BDP-a ključan za smanjenje javnog duga

NBS: Rast BDP-a ključan za smanjenje javnog duga
JAVNI DUG
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.02.2021 / 14:36
Autor: SEEbiz / Tanjug
BEOGRAD – Povoljni uslovi finansiranja, uz snažan oporavak ekonomske aktivnosti u Srbiji i postepeno fiskalno prilagođavanje, biće ključni faktori stabilizacije, a potom i smanjenja učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu, ocenjuje Narodna banka Srbije u februarskom Izveštaju o inflaciji.

Svi ekonomski pokazatelji, a pre svega učešće javnog duga u BDP-u, ostali su u održivim okvirima u 2020, uprkos obimnom paketu ekonomske podrške, navodi se u izeštaju i dodaje da je to od izuzetne važnosti za očuvanje povoljnih izgleda za stabilan privredni rast u srednjem roku.

Iz centralne banke podsećaju da je donošenje obimnog paketa ekonomske pomoći, uz povećane troškove obezbeđenja zdravstvene zaštite, uticalo na privremeno povećanje fiskalnog deficita na konsolidovanom nivou u 2020. na 8,0 posto BDP-a, i na rast javnog duga opšte države na 57,7 procenata BDP-a.

„Ipak, zahvaljujući boljoj realizaciji prihoda od očekivane, ostvaren je povoljniji rezultat od procena Ministarstva finansija datih u Fiskalnoj strategiji za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. godinu“, napominje NBS.

Posebno značajnim smatra nastavak rasta kapitalnih rashoda države, jer to doprinosi ubrzanoj realizaciji infrastrukturnih projekata i rastu proizvodnog potencijala.

„Jedan od trenutno najvećih izazova za nosioce ekonomskih politika jeste pronalaženje optimalne mere između kratkoročne podrške zdravlju ljudi i ekonomiji, s jedne strane, i obezbeđenja srednjoročne održivosti javnih finansija, s druge strane“, primećuje guverner NBS Jorgovanka Tabaković.

Ističe u tom kontekstu da je važna pažljiva procena fiskalnog prostora i njegovo optimalno korišćenje kako bi se izbeglo prerano pooštravanje fiskalne politike u kasnijem periodu.

„U tom svetlu posmatramo nedavno najavljen još jedan paket ekonomske podrške države privredi i stanovništvu, koji će omogućiti još brži oporavak privrede Srbije. Smatramo da fiskalni prostor za dodatne mere postoji, jer one ne narušavaju održivost javnih finansija niti makroekonomsku stabilnost“, kaže Tabaković.

U izveštaju se takođe navodi da je NBS nizom mera, od ublažavanje monetarne politike, preko moratorijuma na optlatu kredita do pružanja jeftine dinarske likvidnosti bankama, omogućila nastavak rasta kreditne aktivnosti i oporavak privrede od posledica krize izazvane pandemijom.

Precizira se da je u 2020. kreditna aktivnost porasla za gotovo 10 posto, što je treća uzastopna godina rasta.

Pored toga, dodaje se da je domaće tržište rada izbeglo teže posledice krize zahvaljujući pravovremenoj i značajnoj ekonomskoj podršci, koja je bila usmerena na obezbeđenje potrebne likvidnosti preduzećima i očuvanje proizvodnih kapaciteta i radnih mesta, pri čemu je stopa zaposlenosti očuvana na pretkriznom nivou, uz dalji pad stope nezaposlenosti.

Tagovi: Narodna banka Srbije, Jorgovanka Tabaković, javni dug, srpski javni dug
PROČITAJ I OVO
Njemačka će posljedice pandemije osjećati najmanje do 2025.
POSLJEDICE
Njemačka će posljedice pandemije osjećati najmanje do 2025.
BERLIN - Njemačko gospodarstvo osjećat će posljedice pandemije koronavirusa najmanje do 2025. godine, objavio je u ponedjeljak Institut za istraživanje o zaposlenosti (IAB).
Aktivnosti u industriji eurozone snažno porasle u veljači, proizvođače muči nabava
SNAŽAN RAST
Aktivnosti u industriji eurozone snažno porasle u veljači, proizvođače muči nabava
LONDON - Aktivnosti u industriji eurozone porasle su u veljači najsnažnijim tempom u tri godine, potaknute inozemnom potražnjom, koja istodobno izaziva probleme u nabavi sirovina i rast cijena inputa, signalizirajući jačanje inflacije, pokazalo je izvješće Markita.
Promet industrije pao na mjesečnoj i godišnjoj razini
PAD
Promet industrije pao na mjesečnoj i godišnjoj razini
ZAGREB - Ukupan promet industrije u prosincu prošle godine pao na mjesečnoj i na godišnjoj razini, u usporedbi sa studenim za 5,9 posto, a u usporedbi sa prosincem 2019. godine za 6,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Bank of America: Kina će prestići SAD i postati najveća svjetska ekonomija već 2028.
ANALITIČARI
Bank of America: Kina će prestići SAD i postati najveća svjetska ekonomija već 2028.
NEW YORK - Kina ima dobre šanse udvostručiti veličinu svoje ekonomije do 2035. godine i usput nadmašiti SAD kao najveću svjetsku ekonomiju, rekla je ekonomistica iz Bank of America (BofA) Helen Qiao.
Slovenski proračun u siječnju s deficitom od 432 milijuna eura
DEFICIT
Slovenski proračun u siječnju s deficitom od 432 milijuna eura
LJUBLJANA - Slovenski je proračun u siječnju zabilježio nešto manje od 890 milijuna eura prihoda, što je 1,7 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine, a rashodi su porasli za 48 posto, na 1,32 milijarde eura.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE