Nezaposlenost na godišnjoj razini skočila 35,5 posto

Tako je nakon travnja, koji je zbog koronoavirusa i epidemioloških mjera, bio prvi u novijoj povijesti u kojemu je zabilježen rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, u svibnju broj nezaposlenih u odnosu na mjesec prije pao za 1.395 osoba.

No, na godišnjoj je razini rast broja nezaposlenih ubrzao, nakon travanjskih 21,5 posto, na 35,5 posto u svibnju. Tako su u svibnju ove godine na zavodu za zapošljavanje bile 41.373 osobe više nego u svibnju 2019. godine.

U prvim danima lipnja nastavljen je pad broja nezaposlenih te je, po dnevnim podacima s internet stranice HZZ-a trenutno na Zavodu 154.588 osoba, ili njih 3.251 manje nego krajem lipnja. Istodobno, na HZZ-u je trenutačno 11.430 objavljenih radnih mjesta.

Po podacima iz mjesečnog izvješća HZZ-a, tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 10.777 osoba, što je 8,8 posto manje nego u svibnju 2019. godine.

Od toga je 76,6 posto novoprijavljenih ili 8.251 osoba na Zavod došla izravno iz radnog odnosa. Pritom je najviše njih u evidenciju nezaposlenih došlo iz prerađivačke industrije – 1.691 osoba ili 20,5 posto, te trgovine na veliko i malo – 1.375 osoba ili 16,7 posto. Slijede potom oni koji su radili u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (627 osoba ili 7,6 posto), djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane (621 osoba ili 7,5 posto) te obrazovanju (592 osobe ili 7,2 posto).

Po podacima HZZ-a, ukupno su tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašle 12.172 osobe, što je 54 posto manje nego u prošlogodišnjem svibnju.

Od toga je zaposleno 10.347 osoba, i to 9.938 osoba (ili 96 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa bilo je najčešće u djelatnostima pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane – 2.483 osobe ili svaka četvrta zaposlena osoba u svibnju. Slijede trgovina na veliku o malo u kojoj su u svibnju zaposlene 1.682 osobe ili 16,9 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa, a potom prerađivačka industrija (1.512 osoba ili 15,2 posto), građevinarstvo (788 osoba ili 7,9 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (633 osobe ili 6,4 posto); itd.

U svibnju je, po podacima HZZ-a, 409 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.), a 1.825 osoba izašlo je iz evidencije zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (1.372 osobe ili 13,8 od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.234 osobe ili 12,4 posto), Primorsko-goranska županija (868 osoba ili 8,7 posto) i Osječko-baranjska županija (850 osoba ili 8,6 posto).

No, istodobno je i najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (26.839 ili 17 posto ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (19.445 ili 12,3 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (17.821 ili 11,3 posto). Najmanji apsolutni broj nezaposlenih ima Ličko-senjska županija (2.074 ili 1,3 posto ukupnog broja).

Po podacima HZZ-a, novčanu je naknadu u svibnju koristilo 42.945 osoba, ili 27,2 od ukupnoga broja nezaposlenih.

Broj korisnika novčane naknade bio je dvostruko veći nego u svibnju prošle godine, kada je tu naknadu koristila 21.471 osoba, napominju iz Zavoda za zapošljavanje.