Nezaposlenost pala ispod 80.000 uz sve više stranih radnika

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem ožujka 2025. u evidenciji je bilo 90.729 nezaposlenih, no s obzirom na ubrzani sezonski rast zapošljavanja i dodatne administrativne pomake, broj je već u travnju spustio ispod 80 tisuća.

- Nezaposlenost je pala ispod 80 tisuća - istaknuo je ministar rada Marin Piletić na Liderovoj konferenciji, dok je jučer u Krašiću napomenuo kako je u mandatu ove Vlade otvoreno je 300 tisuća novih radnih mjesta te kako je samo u Zagrebačkoj županiji broj nezaposlenih smanjen za čak 63,4 posto u odnosu na listopad 2016., odnosno za 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Značajan godišnji pad nezaposlenosti

Usporedba podataka iz ožujka 2025. s istim mjesecom prethodne godine pokazuje pad nezaposlenosti od 16,8 posto, odnosno 18.363 osobe. U odnosu na veljaču ove godine, broj nezaposlenih smanjen je za 5.584 osobe, ili 5,8 posto.

Pozitivan trend bilježe gotovo sve demografske skupine, osobito žene i stariji. Broj nezaposlenih žena smanjen je za 22,9 posto (48.198 ukupno), dok je kod muškaraca pad iznosio 8,7 posto (42.531 ukupno). Najizraženiji relativni pad zabilježen je među osobama od 55 do 59 godina (26,7 %), a najmanji kod mladih između 20 i 24 godine (8,5 %).

Nezaposlenost se smanjila u svim županijama osim u Varaždinskoj županiji, gdje je zabilježen rast od šest posto. Najveći apsolutni broj nezaposlenih i dalje dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije (15.712), zatim Osječko-baranjske (11.914) i Grada Zagreba (10.296). Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ličko-senjskoj županiji, tek 1.156 osobe. Stope najvećeg smanjenja bilježe Bjelovarsko-bilogorska (34,5 %), Karlovačka (28,6 %), Vukovarsko-srijemska (26,0 %) i Požeško-slavonska županija (25,1 %).

Blagi pad slobodnih mjesta

U ožujku je prijavljeno 22.931 slobodno radno mjesto, što je 5,1 posto manje nego lani u istom razdoblju. Unatoč tome, aktivna politika zapošljavanja ostaje snažna. U mjere HZZ-a uključeno je 9.351 novih korisnika, najviše kroz programe Održavanja dohotka (42,7 %), Obrazovanja i osposobljavanja (34,7 %) i Potpore za zapošljavanje (15,1 %). Samozapošljavanje i mobilnost činili su manji udio.

Na kraju ožujka aktivno je bilo 37.547 korisnika mjera, od kojih su gotovo 40 posto novouključeni. Istodobno, broj korisnika novčane naknade porastao je na 23.729 osoba, što čini 26,2 posto ukupne nezaposlene populacije. Riječ je o porastu od 9,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, što upućuje na bolju administrativnu pokrivenost ili dulje razdoblje nezaposlenosti kod dijela korisnika.

Pojačano zapošljavanje stranaca

Sezonski rast zaposlenosti koji je započeo u veljači dodatno je ubrzan u ožujku. Prema podacima HZMO-a, broj osiguranika porastao je za više od 11 tisuća, dosegnuvši 1,72 milijuna. Time je broj radno aktivnih osoba na godišnjoj razini porastao za 3,3 posto, odnosno za oko 54.500 u odnosu na ožujak 2024., a u trogodišnjoj usporedbi riječ je o porastu od 137.000 osoba (8,7 %).

Glavni generatori novog zapošljavanja i dalje su turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo i zajedno su odgovorni za gotovo polovinu mjesečnog rasta. Po djelatnostima, najviše je rasla zaposlenost u građevinarstvu (+9700), zdravstvu i socijalnoj skrbi (+7217) te javnoj upravi i obrani (+5900). S druge strane, pad broja zaposlenih bilježe financijske usluge (-270), prerađivačka industrija (-1200) te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-170).

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je u ožujku izdano više od 19 tisuća radnih dozvola za strane državljane izvan EU, od čega se 12 tisuća odnosi na turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo. U prva tri mjeseca 2025. izdano je ukupno 53.662 dozvole što je oko 1.470 više nego u istom razdoblju prošle godine. No, broj dozvola za novo zapošljavanje blago je pao, i to s 36 tisuća u prva tri mjeseca 2024. na 34 tisuće u 2025. S druge strane, produženja postojećih dozvola značajno su porasla, i to za više od 4 tisuće, dosegnuvši brojku od 17 tisuća.

Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Nepala, više od 12 tisuća, što čini više od petine svih izdanih dozvola. U odnosu na lani, riječ je o rastu od 13 posto. Slijede radnici iz BiH (9389), Srbije (manje od 6000) i Indije (5555). U snažnom su porastu i radnici iz Filipina (gotovo 6000 dozvola, što je 1800 više nego lani), dok Egipat bilježi relativni rast veći od 50 posto, s više od 2000 dozvola.

Svaki četvrti radnik – stranac?

Tijekom 2024. ukupno je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad stranih državljana. Najveći udio otpada na građevinarstvo (75.071), turizam i ugostiteljstvo (56.228), industriju (28.486), promet i veze (16.149) te trgovinu (7925). Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca iz veljače ove godine, do 2030. godine broj stranih radnika u zemlji mogao bi dosegnuti između 400.000 i 500.000, čime bi svaki četvrti zaposleni bio stranac.