GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nije istina da država nema ništa s inflacijom, upravo suprotno

Nije istina da država nema ništa s inflacijom, upravo suprotno
TRGOVCI I CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.02.2025 / 09:02
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Jedan trgovac popravlja imidž “zaključavanjem” cijena dodatnih 250 proizvoda hrvatskih proizvođača, drugi snižavanjem cijena za njih 1000, treći za 1500... – nemoguće je, naime, izbjeći masovna “licitiranja” u elektroničkim i tiskanim medijima, na društvenim mrežama, u katalozima, nakon što je Vlada ograničila cijene još 40 novih namirnica u košarici, a potrošači bojkotom poručili da je dosta.

Dosta je daljnjeg divljanja cijena koje su u Hrvatskoj daleko više nego u susjedstvu, bezobraznih, bezobzirnih i gramzivih trgovaca, poskupljenja koja rastu brže i od inflacije s kojom smo u siječnju zasjeli na prvo mjesto negativne ljestvice EU, čerupanja građana i nepoštene trgovačke prakse, lažnih i nedostatnih sniženja od kruha do piletine i teletine, od deterdženata do lijekova, onoga što proizvodimo sami i onoga što uvozimo, i sa sniženom stopom PDV-a, i sa subvencijama, opetovana su upozorenja s FB-ove potrošačke platforme Halo, inspektore, koja je ujedinila tisuće ljudi.

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić u studiju Večernji TV-a kazao je kako su trgovci “manifestacija inflacije, oni nisu uzrok”. Nekorektno je tvrditi da država nema ništa s inflacijom, upravo suprotno, monetarna i fiskalna politika pridonose postojećem stanju. Prema Grubišićevu mišljenju, trebalo bi ukinuti ograničenje cijena “koje dokazano ne vodi do smanjenja cijena”, nego do nestanka pojedinih proizvoda ili drukčijih pakiranja, dok je razumno očekivati da će dugoročniji bojkot trgovaca, odnosno smanjenje potrošnje, utjecati i na državni proračun i manjak ulaganja.

Poljoprivredni analitičar Ivan Malić kaže kako je porast cijena hrane složen proces u kojem sudjeluju svi u lancu proizvodnje. Jednostrano optuživanje samo trgovaca pokušaj je da se operu ruke od odgovornosti ostalih čimbenika u lancu, prije svega države koja jedina ima instrumente za kontrolu inflacije. Nažalost, potezi Vlade RH u zadnjih nekoliko godina poput ograničavanja cijena energenata, rasta plaća u javnom sektoru ili rasta minimalnih plaća bili su, tvrdi on, populistička mjera koja je dovela do još veće inflacije.

– Takve mjere dobro zvuče građanima i glasačima, ali, nažalost, njihov efekt na inflaciju je negativan. Ne treba tu izuzeti ni ostale aktere, od poljoprivrednih proizvođača, prerađivača i trgovaca koji prirodno žele u svom poslu što više zaraditi – objašnjava.

Ne podržava bojkot, no smatra kako će on ipak dovesti do pozitivnih pomaka, senzibilizirati javnost, educirati i bolje informirati potrošače, a trgovci će u borbi za povjerenje potrošača sigurno napraviti i smanjenja marži gdje su one pretjerane. Potrošači su sastavni dio nevidljive ruke tržišta, ako oni smanje potrošnju i biraju jeftinije proizvode, može se očekivati da će efekt bojkota ipak biti pozitivan, napominje.

Stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza mišljenja je kako će sa svakim novim bojkotom biti manja podrška i financijski efekti. No zasad se i prema njegovu mišljenju postigla svrha. Poslala se poruka ostalim dionicima te natjeralo sudionike u distribucijskom lancu da zaustave poskupljenja robe i snize akcijske cijene i za više od 70 “zamrznutih” proizvoda, koliko ih je uvjetovala Vlada.

– To će pomoći najugroženijima i smanjiti bruto maržu na tim kategorijama robe do ljeta i ljetne sezone. No država bi na smanjenje cijena hrane mogla utjecati i sniženjem opće stope PDV-a na većinu ili svu hranu i približiti je stopama u Sloveniji ili Italiji. Može dati i potporu Podravci da restrukturira agrarni sektor, okrupni zemljišta i proizvođače te usmjeri sredstva iz fondova i usporedno s time znanja potrebna za podizanje produktivnosti u poljoprivredi na kvalitetan i meritokratski način – nabraja naš sugovornik.

Tagovi: #inflacija, #trgvina, #cijene, #andrej grubišić, #ivan malić, #hrana
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE