Njemačka bez dovoljno novca, velike svađe oko proračuna

15. ožujka je njemački ministar financija Christian Lindner namjeravao kancelaru i svojim ministarskim kolegicama i kolegama predstaviti plan za savezni proračun za 2024. godinu. No, Lindner je otkazao termin. SPD i Zeleni ne žele prihvatiti Lindnerove planove štednje, jer bi to značilo da se mnoge političke najave semafor-koalicije neće moći ostvariti.

Lindner se, međutim, želi u svakom slučaju pridržavati „dužničke kočnice" koja je 2021. bila suspendirana zbog korona-pandemije. „Moramo naučiti snaći se s onim financijskim okvirom koji nam stoji na raspolaganju", upozorava on. To znači, nastavlja Lindner, da je potrebno postaviti prioritete, „jer es ne može sve istovremeno financirati".

Sukobi oko državnog proračuna, doduše, nisu rijetki u njemačkim vladama, jer gotovo svake godine resorni ministri žele više novca nego što im ministar financija želi i može dati. No ovaj put su predodžbe tih dviju strana toliko udaljene jedna od druge da je teško zamisliti da bi moglo doći do kompromisa. Stoga Lindner vrši pritisak. Sasvim svjesno nije naveo novi termin za iznošenje proračunskog plana, jer bez financijskih sigurnosti, ministarstva ne mogu planirati.

Želje ministarstava se sumiraju na oko 70 milijardi eura. Najviše od tog novca bi otišlo na veći proračun za vojsku, na osnovno dječje osiguranje i više izdataka za obrazovanje. Lindner argumentira da bi i bez tih dodatnih projekata novac jedva bio dostatan. Nakon korona-godina su zdravstvenim osiguranjima potrebne milijarde kako bi izjednačili deficite, a i osiguranje za slučaj dugotrajne bolesti ili nemoći je zbog starenja stanovništva toliko pod pritiskom, zbog čega se mora reformirati.

Istovremeno rastuće kamate kopaju veliku rupu u proračunu. Njemačka sjedi na dugovima od oko 2,5 bilijuna eura. U ovoj godini ministar financija mora samo oko 40 milijardi eura kamata isplatiti vjerovnicima. To je deset puta više nego prije dvije godine. I zbog toga ministar financija ne želi uzeti nove kredite.

Prema mišljenju Zelenih su krediti, doduše, dugovi, ali i investicije u budućnost. Stoga su se oni već prije nekoliko tjedana pozicionirali protiv Lindnera i njegovih mjera štednje. Ministar gospodarstva Robert Habeck je u ima svih zelenih ministara poslao pismo Lindneru u kojemu mu daje do znanja da „dužnička kočnica" nije važnija od svega ostaloga. U tom pismu je Habeck persirao Lindnera, pritom su prethodno bili na „ti". Nije puno ostalo od harmonije koju su u prosincu 2021. javnosti još transportirali SPD, Zeleni i FDP.

S obzirom na financijske razmirice unutar vlade, u vladajućoj koaliciji se pokazuju oni konflikti koji su ovom nejednakom političkom triju proricani nakon formiranja vlade. SPD i Zeleni su dvije ljevičarske stranke kojima su važne socijalna pravda i ekologija i koji se zalažu za jaku državu. Kad bi ove dvije stranke same vladale, poreze za bogate bi znatno povećale. FDP u puno čemu propagira upravo protivno: po mogućnosti malo regulacije, niske poreze i niske socijalne izdatke.

Kako nijedna strana ne želi previše popustiti, SPD i Zeleni sada predlažu ukidanje određenih subvencija kako bi država ubrala više novca. Pritom se pozivaju na izjave minhenske ekonomistice Monike Schnitzer koja smatra da bi trebalo ukinuti subvencije koje su štetne za klimu. Pritom Schnitzer misli primjerice na porezne olakšice za kerozin, dizel i službena vozila koja se koriste i u privatne svrhe, kao i oslobođenje od PDV-a za međunarodne letove.

Prema računanjima bi samo to područje donijelo oko 30 milijardi eura godišnje dodatno u državne blagajne. Osim toga, ekonomisti raspravljaju o tome da se ponovno ukinu porezne olakšice za gastronomiju i hotelijerstvo koje su donesene za vrijeme korona-pandemije, kao i da se ograniči mirovina s 63 godine. To bi državi također donijelo dvoznamenkast milijardski iznos.

Ukinuti subvencije od kojih profitiraju njihovi birači – to ni FDP ne želi. Isto tako ne želi odustati od „dužničke kočnice" ili dopustiti povećanje poreza. Lindner, koji je ujedno šef FDP-a, ne želi ugroziti vladajuću koaliciju koje je dio. FDP i SPD to imaju zajedničko. Prijevremeni izbori bi socijaldemokrate mogli stajati kancelarske pozicije.

Iskusni parlamentarci čekaju da vrijeme donese rješenje. Planovi za proračun su samo prvi korak, do lipnja kada vlada mora detaljno odlučiti što i u koje svrhe želi potrošiti u 2024. godini. Zatim je na potezu Bundestag koji ima posljednju riječ po pitanju državnog proračuna. Finalno glasovanje će se provesti tek 1. prosinca, a iskustvo je dosad pokazalo da nijedan proračun ne bude onako izglasan kako ga je vlada prvotno zamislila.