Njemačka ekonomija porasla 0,3% u drugom tromjesečju, bolje od procjena |
| Objavljeno: 25.08.2026 / 17:57 |
| Autor: SEEbiz |
| BERLIN - Njemačko gospodarstvo poraslo je 0,3% u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je nešto više od početno procijenjenih 0,2%, priopćio je Savezni statistički ured. |
|
Najveće europsko gospodarstvo sada se širi tri tromjesečja zaredom. "Kao i u prvom tromjesečju, porast je uglavnom potaknut snažnim rastom izvoza", rekla je Ruth Brand, predsjednica Saveznog statističkog ureda. Izvoz robe i usluga porastao je za 2% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2026. Nasuprot tome, i privatna i državna potrošnja porasle su za samo 0,1%, dok su ulaganja u područja poput strojeva i vozila pala. "S obzirom na ekonomske izglede, koji su u nekim aspektima sumorni zbog rata u Iranu, njemački rast je iznenađujuće snažan", rekao je Thomas Gitzel, glavni ekonomist u lihtenštajnskoj VP banci. "Dobre vijesti će se nastaviti: Knjige narudžbi u proizvodnom sektoru su dobro popunjene." Deficit raste Općenito, vlada, državne vlade, lokalne vlasti i fondovi socijalnog osiguranja zabilježili su deficit od 71,3 milijarde eura (83 milijarde dolara) u prvih šest mjeseci godine, što je 36,6 milijardi eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Deficit je u prvoj polovici 2026. iznosio 3,1% gospodarskog proizvoda, izvijestio je Savezni statistički ured na temelju privremenih podataka. To je nešto više od 3% dopuštenih prema smjernicama EU o proračunskom deficitu. Većina deficita pripisuje se saveznoj vladi, gdje se deficit povećao za 29 milijardi eura na nešto više od 48 milijardi eura. Deficit je porastao i na razini državnih vlasti, dok su lokalne vlasti uspjele smanjiti svoj deficit u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Socijalno osiguranje zabilježilo je deficit od 1,8 milijardi eura, nakon što je u prvoj polovici 2025. godine ostvarilo višak od 3,8 milijardi eura. To je prvenstveno posljedica većih rashoda za zakonsko zdravstveno osiguranje i osiguranje dugotrajne skrbi. Dok vlada usmjerava milijarde eura u infrastrukturu i obranu, dijelom financirane novim dugom, ekonomisti očekuju da će omjer deficita porasti s 2,7% u 2025. na više od 4% u 2027. godini. Neki ekonomisti upozoravaju da rastući dug Njemačke povećava rizik od snižavanja kreditnog rejtinga zemlje AAA, što će državno zaduživanje učiniti skupljim. Obećavajući znakovi Gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo za 0,4%, što je potaknulo neke ekonomiste da podignu svoje prognoze na oko 1% rasta za cijelu godinu. To bi označilo mali porast nakon rasta od 0,2% u 2025. godini nakon dvije godine smanjenja gospodarske proizvodnje. Nizak vodostaj usporava oporavak "U trećem tromjesečju, posljedice niskog vodostaja na ključnim plovnim putovima vjerojatno će privremeno usporiti oporavak njemačkog gospodarstva", nedavno je izjavila središnja Bundesbanka. Prognozirala je da će gospodarstvo vjerojatno "rasti samo neznatno, ako uopće" između srpnja i rujna. Visoke cijene energije također ostaju teret za poduzeća i kućanstva. Nakon što je istekla subvencija za gorivo uvedena radi ublažavanja utjecaja skokova cijena povezanih s iranskim ratom, stopa inflacije u Njemačkoj porasla je za 0,5 postotnih bodova na 2,8% u srpnju. S obzirom na to da je sukob između Sjedinjenih Država i Irana neriješen, a Hormuški tjesnac - ključna ruta za globalnu trgovinu naftom i plinom - i dalje blokiran, inflacija bi mogla dodatno porasti u nadolazećim mjesecima. |
|
|
| Tagovi: #njemačka ekonomija, #njemačka, #njemački bdp |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |