GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka na rubu recesije

Njemačka na rubu recesije
SUMORNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.08.2022 / 18:39
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Sve više podataka iz privrede pokazuje da se ekonomija u Njemačkoj nalazi u padu. Taj trend bi se mogao pojačati, ovisno o tome koliko će teška biti iduća zima.

Peti put zaredom je njemačka industrija primila manje narudžbi nego u prethodnom mjesecu. U lipnju je razlika bila 0,4 posto u odnosu na svibanj. Na prvi pogled to ne izgleda kao veliki pad, ali u drugom tromjesečju se registriralo 5,6 posto manje (naručenih) poslova. Glavni ekonomist velike njemačke bankarske kuće Commerzbanke, Jörg Krämer, kaže da se doduše u vrijeme pandemijskog prekida dobavnih lanaca nakupilo dosta zaostalih narudžbi, ali naglašava i da one neće spriječiti predstojeće probleme u industrijskoj proizvodnji. „Opasnost od recesije raste", kaže on.

S tim računaju i drugi ekonomisti. Formalno, ekonomska recesija se konstatira kada u dva tromjesečja zaredom ekonomija zemlje doživi negativan rast. Krizu očekuje i DekaBank.

„Moglo bi se dogoditi da se recesija produži s četvrtog tromjesečja ove godine na drugo tromjesečje sljedeće“, kaže ekonomski stručnjak Andreas Scheuerle.

Međutim, pad broja naručenih roba, poslova i usluga samo je jedan od znakova sve teže ekonomske situacije. Ima više razloga za slabljenje ekonomije.

Visoka stopa inflacije slabi kupovnu moć potrošača: „Građani sebi više ne mogu priuštiti tako puno toga i možda i ne žele više trošiti", kaže Scheuerle. Oni ne znaju koji ih troškovi još možda očekuju zbog rasta cijena energenata u ratu, naročito plina. Indeks potrošačke klime pokazuje da raspoloženje za potrošnju u Nemačkoj krajem srpnja i dalje opada.

S druge strane i svjetska ekonomija je oslabila. To se odnosi prije svega na Sjedinjene Američke Države kao jedno od najvažnijih tržišta za njemačku industriju. Pošto je američka stopa inflacije porasla, tamošnja središnja banka (FED) brže uvodi protumjere, u svakom slučaju brže od Europske središnje banke (ESB).

Osim toga, nesigurnost u opskrbi plinom tišti i privrednike. „Vjerojatno neće biti velikih restrikcija iduće zime“, smatra Scheuerle. Ali dodaje da će poduzeća najvjerojatnije štedjeti energiju, pa će manje proizvoditi nego što bi to inače bio slučaj.

Osim toga, nitko ne zna koliko snažan će biti učinak pandemije iduće zime. Ekonomija je pogođena manjkom radne snage zbog bolovanja. Zatvaranja se vjerojatno u Nemačkoj više neće događati, smatra Scheuerle, ali dodaje da se mora s tim računati da će Kina privremeno zatvarati neke gradove ili luke. Ovog proljeća se moglo vidjeti kakve posljedice takva zatvaranja imaju za lance isporuke, dodaje.

Ukupno gledajući, opada optimizam poduzetnika. Indeks poslovnog raspoloženja pokazuje da se situacija u srpnju pogoršala u odnosu na lipanj. A ispitivači mnijenja u ekonomskoj sferi uvijek propituju i ekonomska očekivanja poduzetnika. Ona su za idućih šest mjeseci znatno opala. Jörg Krämer iz Commerzbanke kaže da se ta smanjena razina očekivanja pojavljuje u ekonomskoj krizi i odražava „vrlo realne rizike“. On dodaje:

„Na koncu, Putin se igra ventilom za plin, i tako potiče strah od krize“. Krämer smatra da ruski predsjednik tako želi izmrcvariti njemačku javnost: „Taj rat živaca u vezi s plinom utječe na nesigurnost poduzeća koja onda postaju oprezna prilikom naručivanja.“

Čuje se i argument da bi mušterije mogle stornirati narudžbe ili ih odgoditi. Time bi se postupno mogla odraditi velika „rezerva" nagomilanih narudžbi iz pandemijskih vremena.

Recesija je dakle skoro neminovna. Ali ona ne bi trebala biti tako velika i duboka kao za vrijeme svjetske financijske krize ili tijekom prvih mjeseci korone. „Njemačka privreda bi mogla opasti najviše za oko 0,4 posto", procjenjuje Scheuerle. Ali ni oporavak nakon toga neće biti tako snažan. Jer problem nedovoljne opskrbe plinom ostaje. I u zimu iduće godine može se računati s većim opterećenjem. A to bi moglo dijelove njemačke industrije ponukati da neke svoje pogone premjeste u inozemstvo, tamo gdje je energija jeftinija i stoji na raspolaganju. Trenutne poteškoće mogu dakle dovesti i do dugoročnih strukturnih promjena u njemačkoj privredi.

Tagovi: njemačka ekonomija, Jörg Krämer, Commerzbank, njemačka industrija, recesija
PROČITAJ I OVO
Svjetska banka gotovo prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023.
SNIŽENE PROGNOZE
Svjetska banka gotovo prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023.
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će iduće godine gotovo upola slabije no što se očekivalo, prognozirala je Svjetska banka, istaknuvši visoku inflaciju koja je pritisnula realne plaće i vanjsku potražnju u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke.
Proizvođačke cijene europske industrije ubrzale u kolovozu; u Hrvatskoj usporavanje
CIJENE
Proizvođačke cijene europske industrije ubrzale u kolovozu; u Hrvatskoj usporavanje
ZAGREB - Proizvođačke cijene u industriji EU-a i eurozone ponovo su ubrzale u kolovozu, uz podršku kontinuranog snažnog rasta cijena energije, dok je u Hrvatskoj njihov rast naglo usporio, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.
Industrijska proizvodnja nastavila rast
TREND
Industrijska proizvodnja nastavila rast
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu je u usporedbi s srpnjem bila niža za 0,8%.
Pad broja zaposlenih u industriji
ZAPOSLENOST
Pad broja zaposlenih u industriji
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u kolovozu ove godine pao je za 0,2 posto prema srpnju te 0,4 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Inflacija u Turskoj skočila na 83,45%
CIJENE
Inflacija u Turskoj skočila na 83,45%
ANKARA - Turski predsjednik svakako želi biti i politički i gospodarski čimbenik ne samo u regiji. Ali gospodarski je to teško moguće dok se turska lira sve više približava hiperinflaciji: u rujnu je dostigla 83,45%.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE