GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka u novom lockdownu, veći dio srednjih poduzeća neće ga preživjeti

Njemačka u novom lockdownu, veći dio srednjih poduzeća neće ga preživjeti
LOCKDOWN
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.10.2020 / 14:45
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Njemačka uvodi nove mjere za ograničenje kontakata kako bi se usporio nagli porast broja novozaraženih. Za pojedine ekonomske grane će to biti težak udarac. Država sada želi nadoknaditi financijske gubitke.

Bio je to očajnički poziv u pomoć – pismo koje je trideset vodećih predstavnika njemačkih ugostitelja uputilo kancelarki Angeli Merkel i premijerima njemačkih pokrajina. Kako je ocijenjeno, ponovno zatvaranje restorana je neprimjereno i pogrešno. Već sada se radi pod najstrožim uvjetima i tijekom drugog vala „ugostiteljstvo nikada nije bilo žarište zaraza". Ako građani iz „sigurnih restorana" budu stjerani u privatno okruženje, dogodit će se upravo suprotno – jer najveći broj novih zaraza se povezuje s druženjem u privatnom krugu.

Podrška je stigla od predsjednika Njemačke udruge hotelijera i ugostitelja (Dehoga), Guide Zöllika: „Nedopustivo je da opet mi najviše ispaštamo". Za trećinu od 245.000 ugostiteljskih objekata novo zatvaranje bi moglo značiti kraj. „Politički odgovorni” bi morali „brzo i u potpunosti nadoknaditi štetu".

Isto tako dramatično je i u turizmu. Njemački turistički savez procjenjuje da će turoperateri i turističke agencije za razdoblje od ožujka do kraja godine imati gubitak od 28 milijardi eura – to je minus od 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kako bi ukazali na situaciju u kojoj se nalaze, sredinom tjedna je u Berlinu održan veliki prosvjed, zajedno s predstavnicima iz područja kulture, koja je također pritjerana uza zid. Ta branša, s milijun i pol zaposlenih i ukupnim prometom od 130 milijardi eura godišnje, šesta je po veličini ekonomska grana u zemlji.

Upozorenje Savezne udruge srednjih poduzeća je zato vrlo jasno:

„Veći dio srednjih poduzeća neće preživjeti novi lockdown. Za desetke tisuća poduzeća je ovo jednako smrtonosnom udarcu." I predsjednik Udruge poslodavaca Ingo Kramer apelira i ukazuje na to da treba izbjeći dalje štete za gospodarstvo. Upravo u proizvodnim i uslužnim tvrtkama su razvijeni „uzorni higijenski koncepti".

Iz Udruge obiteljskih poduzeća jednoglasno poručuju da bi fokus trebao biti u području privatnog života, a ne na kompanijama. Predsjednik te udruge, Reinhold von Eben-Vorlé, ističe da je prvi lockdown, i pored skraćenog radnog vremena, doveo do ukidanja oko milijun radnih mjesta i gubitka više stotina milijardi eura.

Ali sve to nije pomoglo, slijedi novi lockdown. On će međutim snažnije pogoditi privatnu sferu, a ne toliko gospodarstvo, kao što je bio slučaj na proljeće. Jer industriji, zanatstvu i srednje velikim poduzećima bi trebalo omogućiti siguran nastavak rada, priopćeno je nakon sastanka kancelarke i premijera saveznih pokrajina.

Kompanijama koje će posebno teško biti pogođene krizom i ograničenjima, savezni ministar financija želi pomoći nadoknadom i do 75 posto od izgubljenog prometa. Pritom će biti uzeto u obzir koliko su kompanije zaradile u istom mjesecu prošle godine. Ministar Olaf Scholz je za to izdvojio do deset milijardi eura.

Novac bi mogao biti isplaćen iz već postojećeg fonda za ublažavanje posljedica. Od ukupno 25 milijardi eura koji su za to predviđeni, do sada je iskorišteno tek dvije milijarde. Tu vrstu pomoći, kao i financijsku pomoć za mala i srednja poduzeća, vlada planira produžiti do sredine 2021. To je prvobitno bilo planirano da kraja ove godine. Također bi trebala biti poboljšana pomoć za kulturni sektor, koji je teško pogođen krizom.

Ministar gospodarstva Peter Altmaier je obraćajući se Bundestagu rekao da će, u slučaju novih, velikih ograničenja, biti neophodna dodatna pomoć do koje bi se trebalo doći brzo i bez prevelike birokracije. Vlada je već usvojila programe za pomoć vrijedne više milijardi eura kako bi zaštitila kompanije i radna mjesta i za to se ponovo zadužila.

Vodeći njemački ekonomski stručnjaci smatraju da su dogovorene mjere razumna ravnoteža između hitno neophodnih mjera za suzbijanje korona pandemije i nastavka rada najvažnijih privrednih grana. List „Handelsblatt” prenosi izjavu šefa instituta Ifo, Clemensa Fuesta: „Nema privrednog oporavka, ako pandemija nije pod kontrolom". Ne postoji sukob između zdravstvenih i gospodarskih pitanja.

Predsjednik Njemačkog instituta za privredna istraživanja iz Berlina (DIW), Marcel Fratzscher kaže da „najveća šteta za njemačko gospodarstvo nastaje kroz snažan i dug, drugi val infekcije, a ne zbog ciljanog ograničavanja svakodnevnog života." Sada usvojene mjere bi „doduše mogle snažno pogoditi pojedine branše, ali one štite gospodarstvo u cjelini".

Ipak, drugi val pandemije koronavirusa ugrožava ekonomski rast u Njemačkoj. Institut za svjetsko gospodarstvo (IfW) predviđa značajne gubitke za njemačko gospodarstvo zbog lockdowna u studenom. Posljedice bi međutim trebala biti manje nego što su bile u ožujku i travnju. U priopćenju preko Twittera se dalje navodi: „Suprotno onome što se prvobitno pretpostavljalo, rast će u četvrtom kvartalu 2020. godine u odnosu na treći kvartal stagnirati. Moguć je i pad, to ovisi od toga hoće li privatna potrošnja oslabiti.”

„Gospodarstvo se ne može uključiti i isključiti poput svjetiljke, a da pritom nema štete", kaže glavni ekonomist Commerzbank Jörg Krämer. Mjere koje planira njemačka vlada mogle bi snažno usporiti ekonomski rast u četvrtom kvartalu. U najboljem slučaju može se očekivati tzv. crna nula u odnosu na prethodni kvartal. Industrija i trgovina doduše nisu direktno pogođeni, ali bi ipak mogle ispaštati, jer sveopća nesigurnost raste, a mjere za suzbijanje korone se također zaoštravaju i u inozemstvu.

Tagovi: njemačka ekonomija, Clemens Fuest, Peter Altmaier, Destatis, Ingo Kramer, lockdown, njemačka vlada, Njemačka
PROČITAJ I OVO
Potražnja za radom u listopadu 21,5 posto manja na godišnjoj razini
OŠTAR PAD
Potražnja za radom u listopadu 21,5 posto manja na godišnjoj razini
ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta - OVI indeks za listopad pokazuje da je potražnja za radom bila za 21,5 posto manja nego u listopadu prošle godine, podaci su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
Europski parlament odobrio pomoć Hrvatskoj za saniranje posljedica potresa
POMOĆ
Europski parlament odobrio pomoć Hrvatskoj za saniranje posljedica potresa
STRASBOURG - Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su u ponedjeljak na plenarnoj sjednici pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka u visini od 683,7 milijuna eura.
Njemačka će se iduće godine zadužiti za najmanje 160 milijardi eura
ZADUŽIVANJE
Njemačka će se iduće godine zadužiti za najmanje 160 milijardi eura
BERLIN - Njemački ministar financija Olaf Scholz za iduću godinu planira novo zaduženje od najmanje 160 milijardi eura, znatno veće no što je prvotno predviđeno, za potrebe ublažavanja posljedica pandemije covida-19, rekla su tri upućena izvora.
Ekonomija eurozone pala u studenome, poslovni čelnici ipak optimistični
PAD
Ekonomija eurozone pala u studenome, poslovni čelnici ipak optimistični
FRANKFURT - Gospodarske aktivnosti u eurozoni oštro su pale u studenome pod utjecajem obnovljenih protupandemijskih mjera, ali poslovne čelnike ohrabrile su vijesti o potencijalnom cjepivu protiv covida 19, izvijestio je u ponedjeljak Markit.
Novi pad talijanske ekonomije u četvrtom kvartalu
RECESIJA
Novi pad talijanske ekonomije u četvrtom kvartalu
RIM - Zbog novog vala širenja virusa Covid-19 i restriktivnih mjera, talijanska ekonomija bi mogla u četvrtom kvartalu zabilježiti novi pad proizvodnje, upozorava Centar za studije moćne talijanske Federeracije velike industrije (Confindustrija).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE