GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemački dug na rekordnoj razini

Njemački dug na rekordnoj razini
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.07.2021 / 19:05
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Statistički ured još nikad nije zabilježio toliki porast državnog duga kao u prvoj godini korone: dug se povećao za 14,4%. Makar se znalo da će mjere potpore značiti dug, sve je više straha i od inflacije.

Ovih 2 bilijuna i 172,9 milijardi eura je dug kojeg je koncem 2020. nagomilao javni sektor na svim razinama - dakle savezna vlada, pokrajine i općine i u svim sektorima, od proračuna pa do socijalnog osiguranja prema "ne-javnim" zajmodavcima. To znači dug prema privatnim novčarskim institucijama, fondovima ili drugim poduzećima kako u Njemačkoj, tako i u inozemstvu.

Njemački ured za statistiku (Statistische Bundesamt) još nikad nije zabilježio takvu eksploziju duga: u godini izbijanja pandemije se on povećao za 273,8 milijardi eura, dakle za čitavih 14,4%. Preračunato po stanovniku, njega sad prosječno steže dug od 26.141 eura - koncem 2019. je to bilo još "samo" 22.860 eura.

Takav rekord nikoga ne treba posebno iznenaditi: usprkos "zamrzavanju" gospodarstva mjerama protiv pandemije je država otvorila blagajnu kao što nikad nije kako bi potporama i drugim mjerama spriječila otkaze i stečajeve tvrtki. To je u prvom redu bila odluka savezne vlade pa je tako i njen dug najviše porastao - za 18,1%. 16 njemačkih saveznih pokrajina su bile nešto opreznije - njihov dug se povećao prosječno za 9,8% na 636 milijardi eura, a još opreznije su bile općine i gradovi čiji je dug porastao za samo 1,5% na 133,3 milijardi eura.

Korona je zapravo samo još povećala upravo drastične razlike zaduženosti među pojedinim pokrajinama. Najveće breme nose gradovi-pokrajine među kojima se onda grad-pokrajina Bremen opet čini kao upravo beznadni slučaj: svaki tamošnji stanovnik je dužan 57.823 eura. Neupućenima tu treba objasniti kako to nije toliko posljedica rasipnosti Bremenčana koliko činjenica da je to mala pokrajina u potpunom okruženju pokrajine Donje Saske. Tako ispada da je mnogima mjesto stanovanja u susjednoj pokrajini gdje se onda i statistički obračunava prihod.

Nije posve drugačije niti kod grada-pokrajine Hamburg (19.181 euro duga po stanovniku), nešto manje kod trećeplasiranog dužnika, Berlina (16.307 eura duga po stanovniku). Najmanje dužni čak nisu niti stanovnici Bavarske (1359 eura) nego pokrajine Saske - samo 1244 eura po stanovniku.

Ukupan državni dug Njemačke obuhvaća i dugovanja institucija socijalne skrbi, a zapravo od tamo je 2020. jedino došlo do pozitivnog razvoja: njihov dug se smanjio na 44 milijuna eura.

Ekonomski stručnjaci tvrde kako nema razloga za zabrinutost čak i zbog takvog neslavnog rekorda u zaduživanju: Sebastian Dullien, znanstveni direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK) Zaklade Hans Böckler - dakle institucije bliske njemačkim sindikatima kaže kako i u ovom zaduživanju, ma koliko on izgledao "masivno" zapravo "ekonomski nema mjesta za zabrinutost". Jer stopa zaduživanja Njemačke, dakle odnos prema BDP-u je i ovako "znatno niža nego nakon financijske krize 2012. i sljedeće, 2022. bi se lako mogla brzo smanjiti."

No nisu svi tako optimistični. Christian Dürr, potpredsjednik frakcije njemačkih Liberala u Bundestagu upozorava na staro pravilo:

"Kad se država sve više zadužuje, to lako može dovesti do više inflacije."

Ona je već primjetna jer su u ovom procesu oporavka gospodarstva nakon pandemije i u poteškoćama u isporuci i cijene u nekim slučajevima upravo drastično porasle. No dok se i tu možemo nadati kako će ekonomski stručnjaci biti u pravu kad tvrde da će to biti prolazno poskupljenje, treba i u ovim razmišljanjima o mogućoj inflaciji imati pred očima kako Njemačka nema svoju valutu. Euro je zajednički novac, a među državama eura ih ima mnogo koji su se također upustile u goleme nove dugove.

Tagovi: njemački dug, njemačka ekonomija, Njemačka, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Plenković: Investicijski rejting potvrda dobre Vladine politike
REAKCIJE
Plenković: Investicijski rejting potvrda dobre Vladine politike
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković objavio je u subotu da je potvrda investicijskog rejtinga Hrvatske i procjena gospodarskog rasta u ovoj godini od 6,5 posto, potvrda dobre Vladine politike koja je u razdoblju pandemije očuvala hrvatsku gospodarsku i financijsku stabilnost.
S&P potvrdio rejting Hrvatske i stabilne izglede
REJTING
S&P potvrdio rejting Hrvatske i stabilne izglede
ZAGREB - Agencija Standard & Poor's potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede, istaknuvši da je oporavak gospodarstva zahvaljujući turizmu stvorio uvjete za smanjenje javnog duga u ovoj godini s rekordne razine u pandemijskoj 2020.
Plenković: Hrvatska uskoro dobiva više od 800 milijuna eura za NPOO
DOBRE VIJESTI
Plenković: Hrvatska uskoro dobiva više od 800 milijuna eura za NPOO
ATENA - Hrvatska će uskoro dobiti više od 800 milijuna eura za početak provedbe projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), najavio je premijer Andrej Plenković nakon susreta s predsjednicom Europske komisije Ursule von der Leyen u petak u Ateni.
Svjetska banka otkazala izvješće Doing Business zbog namještanja ljestvice
SKANDALI
Svjetska banka otkazala izvješće Doing Business zbog namještanja ljestvice
WASHINGTON - Svjetska banka otkazala je objavu izvješća o regulativi poslovanja u zemljama širom svijeta nakon što je istraga razotkrila "neprimjereni pritisak" čelnika pri sastavljanju ljestvice i sporni plasman Kine, ali i Saudijske Arabije, UAE-a i Azerbajdžana.
Hrvatska ima najvišu inflaciju od travnja 2013.
INFLACIJA
Hrvatska ima najvišu inflaciju od travnja 2013.
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu su porasle 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. kada je iznosila 3,3 posto te ubrzanje inflacije u odnosu na mjesec ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE