Njemački investitori okreću leđa Sloveniji |
| Objavljeno: 27.05.2025 / 14:43 |
| Autor: SEEbiz |
| LJUBLJANA - Interes za Sloveniju među njemačkim investitorima opada, jer je bila tek deveta među zemljama srednje i istočne Europe, dok je prošle godine bila na prvom mjestu, prema istraživanju slovensko-njemačke gospodarske komore. |
|
Slovenija ima "mješoviti profil" u regiji srednje i istočne Europe. S jedne strane, prednjači u područjima poput digitalizacije i inovacija, ali s druge strane, prema njemačkim tvrtkama, ima jedno od najvećih poreznih opterećenja u regiji, sažela je rezultate istraživanja predsjednica Slovensko-njemačke gospodarske komore (AHK Slovenija) Dagmar von Bohnstein na današnjoj konferenciji za novinare u Ljubljani. Sudionici ankete rangirali su Sloveniju na deveto mjesto na listi najatraktivnijih poslovnih lokacija u srednjoj i istočnoj Europi, koja uključuje 15 zemalja. Prošle godine je bio na prvom mjestu. U anketi provedenoj u ožujku ove godine, koja je obuhvatila 108 tvrtki, sudionici su istaknuli iste negativne čimbenike kao i u prethodnim anketama. Glavni negativni čimbenici ostaju visoko porezno opterećenje, visoki troškovi rada, nedostatak radne snage, složeni administrativni postupci i nepredvidljivost ekonomske politike. Nedostatak radne snage i troškovi rada Među tvrtkama koje sudjeluju, 80 posto bi ponovno odabralo Sloveniju kao lokaciju za ulaganje. Prema Dagmar von Bohnstein, ovaj rezultat na prvi pogled ne izgleda loše, ali kada se usporedi s nekim drugim zemljama, poput Bugarske i Češke, gdje su udjeli 95 i 91 posto, nije dovoljno dobar. Tvrtke sele sjedišta u Hrvatsku i Mađarsku Oko trećine anketiranih tvrtki također planira smanjiti ulaganja u Sloveniji, a četvrtina namjerava smanjiti broj radnih mjesta. Visoka porezna opterećenja „Trebali bismo razmisliti kako učiniti Sloveniju privlačnijom za njih“, naglasio je. Po njegovom mišljenju, stvari bi mogle biti puno bolje ublažavanjem određenih birokratskih i poreznih ograničenja. Von Bohnstein preporučuje da slovenski donositelji odluka slušaju privatni gospodarski sektor i da se s njim uključe u aktivan dijalog. Njemačka je najvažniji gospodarski partner Slovenije. Prošle godine trgovina između dviju zemalja iznosila je 14,7 milijardi eura. Na konferenciji je također podsjećeno da je gotovo 12 posto ukupnog slovenskog izvoza prošle godine otišlo u Njemačku, što Njemačku svrstava na drugo mjesto među slovenskim izvoznim tržištima. |
|
|
| Tagovi: #njemački investitori, #slovenija, #Dagmar von Bohnstein, #slovensko-njemačka gospodarska komora |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |