Njemačkoj trebaju strani radnici, a proceduru će ubrzati digitalizacija |
Objavljeno: 01.01.2025 / 11:09 |
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle |
BERLIN - Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke digitalizovat će od 2025. veliki dio procesa izdavanja viza. Cilj je prije svega brže dovođenje stručne radne snage ili makar da ih birokracija ne obeshrabri prije nego što stignu. |
Komentari na internetskim forumima ljudi koji traže vizu za Njemačku ne djeluju baš motivirajuće: „Izuzetno je teško uopće dobiti termin", piše jedan student iz Maroka na platformi Reddit. „Užas!", dodaje drugi. Treći kandidat nudi savjet: njemu je sve išlo glatko kada je njemačkom veleposlanstvu poslao e-mail u kojem je pohvalio „prelijepu zemlju s bogatom kulturom, zadivljujućim pejzažima i toplim gostoprimstvom". Pomažu li takvi trikovi doista, ne možemo potvrditi. Međutim, nitko ne osporava da su poboljšanja kad se radi o boravišnim vizama – neophodna: čak i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock često spominje korpe pune dokumenata koje se u veleposlanstvima prebacuju s jednog stola na drugi te da se na vize čeka devet mjeseci i duže. Zato je, prema riječima Baerbock, prava „revolucija" to što će Ministarstvo vanjskih poslova od 2025. prijeći na digitalni proces. Digitalizacija viza smatra se jednim od njezinih omiljenih projekata i neočekivano će postati jedna od posljednjih reformi ove vlade. Ministarstvo godišnje obradi u prosjeku 2,3 milijuna zahtjeva za vize. Dio tih zahtjeva – koji bilježi najveći rast – sad će biti digitaliziran. „Broj zahtjeva za nacionalne vize za dugoročne boravke znatno je porastao", kaže Clemens Kohnen, specijalni povjerenik za digitalizaciju viza u Ministarstvu vanjskih poslova. Godišnje se pregleda skoro 500.000 zahtjeva, na primjer za stručnjake, studente ili spajanje obitelji. „Cilj nam je da što više njih obradimo putem portala za strane državljane", objašnjava Kohnen. Portal za strane državljane (Das Auslandsportal) je nova internetska stranica povezana sa 167 njemačkih viznih ureda diljem svijeta. Najveći broj zahtjeva trenutno stiže iz Turske, Indije i Kine. Međutim, čak i mali vizni ured u Reykjaviku (Island) koji obradi samo oko desetak zahtjeva mjesečno, dio je sustava. Veleposlanstva u kriznim regijama, poput predstavništava u Bejrutu ili Teheranu, često su zauzete rješavanjem drugih problema. Tamo će se tek vidjeti kad će biti vremena za prelazak na novi sustav. Internetska stranica vodi korisnike na njemačkom ili engleskom jeziku kroz svojevrsni upitnik: „Koliko dugo želite ostati?" ili „Koje profesionalne kvalifikacije možete predočiti?" U najboljem slučaju, korisnici na kraju stignu do odgovarajućeg zahtjeva za vizu i saznaju koji dokumenti im još nedostaju. U razvoj portala je od 2021. uloženo ukupno 13,6 milijuna eura. Cilj je da platforma bude „intuitivna za korištenje", kaže rukovoditeljica projekta Katharina Bonnenfant. Nedostatak dodatnih jezika nije se pokazao kao prepreka tijekom testiranja: „Korisnici čiji materinski jezik nije njemački ili engleski uspješno koriste funkciju prijevoda u pretraživaču za sve potrebne korake", objašnjava Bonnenfant. Dosadašnji proces bio je zasnovan na papirima, a usko grlo predstavljali su termini na šalterima. Kandidati su često dugo čekali na razgovor u veleposlanstvu, samo da bi tamo saznali da odluka još nije moguća. Prije uvođenja portala za strane državljane, termin u viznom uredu trajao je u prosjeku oko 20 minuta, kaže Bonnenfant: „Međutim, često su se javljala dodatna pitanja u svezi s dostavljenim dokumentima, što je zahtijevalo zakazivanje novog termina." Uz pomoć portala, priprema za šalterski termin bit će puno bolja. Testiranja u Brazilu i Kini pokazala su da je na ovaj način moguće značajno skratiti vrijeme provedeno na licu mjesta. I njemačke kompanije koje zapošljavaju stručnjake iz inozemstva bi trebale imati bolju mogućnost planiranja. Posebno kod nacionalnih viza je u posljednje vrijeme došlo do značajnog povećanja vremena čekanja. „To otežava radnu migraciju koja nam je, prema istraživanjima, neophodna", kaže Clemens Kohnen. U novom procesu stručnjaci će imati prioritet. Kako bi se omogućilo više termina i skratilo vrijeme čekanja, Ministarstvo vanjskih poslova angažiralo je zaposlene koji obrađuju zahtjeve iz Njemačke i tako pružaju podršku kolegama u regijama s posebno velikim brojem zahtjeva. Pokretanje portala za strane državljane dolazi usred predizborne kampanje, u kojoj migracijska pitanja igraju značajnu ulogu. Ministarstvo vanjskih poslova nastoji unaprijed otkloniti moguću kritiku na račun digitalnog procesa. Naglašava, na primjer, da digitalni proces nije manje siguran od papirnog. Dobivanje njemačke vize „na nekoliko klikova" je pogrešan dojam. „I dalje će ljudi biti obvezni na šalterski termin i davanje otisaka prstiju", kaže Katharina Bonnenfant. Također, originalni dokumenti će se provjeravati radi „autentičnosti". U sumnjivim slučajevima, digitalni proces možda čak omogućava više vremena za detaljnu provjeru. Ipak, Ministarstvo vanjskih poslova potvrđuje da su već zabilježeni prvi napadi na portal. Iz inozemstva su pokušali preopteretiti stranicu ili „provaliti u sustav", kaže Bonnenfant. „Tako nešto je bilo očekivano." I ubuduće se očekuju takvi napadi, pa su uvedene dodatne razine sigurnosti |
|
Tagovi: #njemačka, #strani radnici, #Das Auslandsportal, #nejmačka ekonomija, #digitalizacija |
PROČITAJ I OVO | ||
Kina prošle godine ostvarila rekordan izvoz |
PEKING - Kina je prošle godine izvezla robe u vrijednosti od 25,45 bilijuna juana (oko 3,4 bilijuna eura), što je 7,1 posto više nego prethodne godine i najviše ikada. |
Hrvatska inflacija daleko iznad slovenske |
ANALIZA - U prosincu 2024. Hrvatska je doživjela rast CPI-a od 3,4% na godišnjoj razini, nastavljajući uzlazni trend u skladu sa snažnom gospodarskom aktivnošću. |
Američko tržište rada iznimno snažno na kraju 2024. |
WASHINGTON - Rast broja radnih mjesta bio je puno veći od očekivanog u prosincu, što je vjerojatno dalo manje poticaja Federalnim rezervama za smanjenje kamatnih stopa ove godine. |
Izvoz u 11 mjeseci porastao 3,3 posto, a uvoz 5,1 posto |
ZAGREB - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2024. godine iznosila je 21,8 milijardi eura što je 3,3 posto više nego u istom razdoblju 2023., dok je uvoz porastao za 5,1 posto, na 38,5 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak. |
Potrošačka inflacija u Kini dodatno usporila u prosincu, brige zbog deflacije |
PEKING - Inflacija potrošačkih cijena u Kini u prosincu je pala na 0,1% na godišnjoj razini, pokazali su podaci Nacionalnog ureda za statistiku u četvrtak, što je potaknulo zabrinutost zbog deflacije. |