GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačku čeka val stečajeva

Njemačku čeka val stečajeva
SVE GORE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.08.2020 / 08:25
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Pandemija koronavirusa, odnosno mjere u borbi protiv covida19, u Njemačkoj je prouzročila najveću ekonomsku krizu poslije rata. Broj stečajeva je doduše manji nego ranijih godina, ali tijekom jeseni prijeti krah.

Spasiti? Ili pustiti da propadnu? To je bilo pitanje svih pitanja u ožujku ove godine. Savezna vlada je odlučila spasiti sve što se spasiti može. Ukoliko više nisu u stanju podmiriti svoje financijske obveze ili su prezadužene, njemačke tvrtke ustvari moraju proglasiti stečaj. Zbog pandemije koronavirusa, od 1. ožujka su poduzeća oslobođena te obveze – ali samo do konca rujna.

Mnogim kompanijama je taj predah bio itekako potreban jer se ekonomija našla u problemima. To se vidi i po razvoju bruto domaćeg proizvoda: već u prvom kvartalu ove godine BDP je pao za dva posto, a u drugom za čak deset posto. Za tekuću godinu stručnjaci očekuju minus od pet do osam posto.

Kako bi se pomoglo poduzećima, savezna vlada je usvojila ogromne pakete pomoći. Istu stvar su napravile i vlade drugih država Europske unije. Između ostalog, kabinet Angele Merkel je „olabavio" propise o takozvanom „radu sa skraćenim radnim vremenom", smanjena je stopu PDV-a, odobrena je privremena pomoć firmama, usvojene porezne olakšice ili je u nekim slučajevima država postala čak i jedan od vlasnika velikih kompanija. Na primjer Lufthanse.

Hoće li sve to pomoći kompanijama da se oporave? U međuvremenu postoji bojazan da bi u listopadu moglo doći do velikog vala stečajeva – čim se ponovno počne provoditi pravila o obaveznom podnođenju zahtjeva za stečajem ukoliko se neka tvrtka nađe u financijskom škripcu.

Broj stečajeva se u prvom dijelu godine doduše smanjio.

„Bilo ih je oko osam posto manje u prva dva kvartala ove godine nego u istom razdoblju prošle godine", kaže Patrik-Ludwig Hantzsch iz agencije Creditreform koja se bavi provjerom boniteta. Savezni zavod za statistiku za srpanj očekuje pad broja stečajeva od 30% u odnosnu na srpanj 2019.

Čak i ukoliko se to protumači kao uspeh, te brojke ukazuju i na sljedeće - od mjera proftiraju očito i kompanije koje su imale probleme i prije korone. Naime, od obveze odlaska u stečaj izuzete su sve kompanije koje su od 31. prosinca 2019. bile prezadužene ili su imale poteškoća sa podmirenjem obveza. Međutim, koncem prošle godine u Njemačkoj pandemija ili korona nisu uopće bila tema, tako da su su u taj „vlak" uskočile i firme za koje pomoć ustvari nije bila ni planirana.

U početku je, naravno, bilo važno poduzećima dati dovoljno manevarskog prostora kako bi državne mjere pomoći mogle imati učinka. Međutim, u načelu je važno da i u krizi funkcioniraju mehanizmi „čišćenja" tržišta kroz stečaje, rekao je Hantzsch. „Ako nijedna kompanija ne ode u stečaj i ne nestane s tržišta, to znači da više ne postoji razlika između dobrih i loših poslovnih modela." Time se može stvoriti probleme zdravim kompanijama.

Kada se privreda ponovo pokrene, tvrtke i dalje moraju biti oprezne, „jer ni same ne znaju tko je zapravo u stečaju ili nelikvidan i tko će zaista u svakom slučaju platiti račune", objašnjava naš sugovornik. Kao rezultat toga, čak i zdrave kompanije mogu se naći u problemima ako im računi ne budu podmireni. Prijete takozvani lančani stečajevi. Istraživački centar Deutsche Banka upozorava da takve „zombi-kompanije provode agresivnu politiku cijena koja opterećuje profitnu maržu zdravih kompanija i koči strukturne promjene u cjelini."

Ne smije se zaboraviti da je još prije korone u mnogim sektorima ekonomije, poput automobilske industrije ili trgovine - počela transformacija. „Korona je sada nešto poput katalizatora", ističe Hantzsch.

Zbog suspenzije obaveze podnošenja zahtjeva za odlaskom stečaj taj katalizaor sada ne funkcionira.

Ako uskoro, nakon što sadašnja pravila biše ne budu vrijedila, doista dođe do vala stečajeva, to će utjecati i na tržište rada, kaže Klaus-Heiner Röhl iz Instituta njemačke privrede. Ističe da će biti pogođene i banke. „One su vjerovnici tih insolventnih kompanija, a to znači da postoji rizik od bankarske krize", rekao je on za DW.

Ali, kako zapravo stoji stvar s kompanijama u Njemačkoj? Stečaj je u normalnim vremenima svojevrsni seizmograf za stanje u ekonomiji, kaže Hantzsch. Obzirom da je sada taj seizmograf „ugašen", Creditreform je u analizi koristio druge pokazatelje.

„Promatrali smo kako se plaćaju računi, koliko ima narudžbi i mnoge druge aspekte. Došli smo do zaključka da kompanijama ne ide dobro".

To ne iznenađuje. Mnogim kompanijama polako ponestaje novca. U svakom slučaju, sve više otvorenih računa se plaća sa zakašnjenjem. Moral plaćanja je aktualno gori nego ikada otkako se počelo s praćenjem tog aspekta poslovanja, dakle od ljeta 2015. Prema istraživanju instituta ifo u lipnju, petina njemačkih kompanija smatra da im korona-kriza ugrožava egzistenciju. Prema procjenama Creditreforma, u rujnu će se oko 550.000 kompanija naći u manjim ili većim problemima. Radi usporedbe: 2018. je bilo oko 330.000 takozvanih „zombi-kompanija".

Ukoliko korona-kriza potraje i duže i ako se produži suspenzija obveze odlaska u stečaj za firme u problemima, broj „bolesnih" kompanija će se povećati, uvjeren je Hantzsch. Savezna ministrica pravosuđa Christine Lambrecht predlaže produžetak suspenzije do ožujka 2021.

S druge strane, tvrtke su zabrinute. Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) Eric Schweitzer smatra da bi „produženje bilo na štetu vjerovnika i tako ugrozilo i druge kompanije". On smatra da bi bilo bolje kada bi se zakonska regulacija stečaju reformirala. Udruženje stečajnih upravitelja u Njemačkoj također upozorava na moguće štetne posljedice produženja suspenzije stečajne regulacije.

Kako bi se smanjio očekivani val stečajeva, odnosno kako se prezaduženost kompanija ne bi povećala, Klaus-Heiner Röhl predlaže se obustavi dodjela kredita kojima se omogućava preživljavanje tvrtki, jer se „u jednom trenutku te krediti mora vraćati." Umjesto toga, određeni krediti koje je kompanija dobila, mogli bi postupno biti „pretvoreni" u nepovratnu pomoć - na primjer za očuvanje radnih mjesta ili stručnu obuku, smatra on.

Tagovi: Njemačka, njemačka ekonomija, Christine Lambrecht, Creditreform, Lufthansa, Angela Merkel, koronavirus
PROČITAJ I OVO
Krivokapić najavio prosječnu platu 2025. od 1.000 eura
NAJAVE
Krivokapić najavio prosječnu platu 2025. od 1.000 eura
BIJELO POLJE – Ako se ostvari samo 50 odsto od onoga što smo zacrtali, 2025. godine prosečna plata u Crnoj Gori će biti oko hiljadu eura, izjavio je juče predsednik Vlade Zdravko Krivokapić na Biznis forumu u Bijelom Polju.
Rast maloprodaje doprinijet će skoku BDP-a u drugom kvartalu
POTROŠNJA
Rast maloprodaje doprinijet će skoku BDP-a u drugom kvartalu
ANALIZA - Dvoznamenkaste realne godišnje stope rasta prometa u trgovini na malo nastavljene su i četvrti mjesec za redom.
BDP eurozone u drugom kvartalu porastao dva posto, na godišnjoj razini 13,7 posto
RAST
BDP eurozone u drugom kvartalu porastao dva posto, na godišnjoj razini 13,7 posto
BRUXELLES - Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone je prema prvoj procjeni statističkog ureda EU-a objavljenoj u petak, porastao za dva posto u razdoblju od travnja do lipnja u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.
Međugodišnji rast njemačkog BDP-a u drugom tromjesečju 9,2 posto
RAST
Međugodišnji rast njemačkog BDP-a u drugom tromjesečju 9,2 posto
BERLIN - Njemačko gospodarstvo poraslo je za 1,5 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prvo, te za 9,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, priopćio je u petak njemački Savezni zavod za statistiku Destatis.
Eurostat: Hrvatska nezaposlenost u lipnju malo iznad europskog prosjeka
NEZAPOSLENOST
Eurostat: Hrvatska nezaposlenost u lipnju malo iznad europskog prosjeka

LUXEMBOURG - Nezaposlenost u lipnju je blago pala u Europskoj uniji i u eurozoni, dok je Hrvatska bila malo iznad europskog prosjeka, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE