Realna godišnja stopa rasta iznosila je 16,1% (prema originalnim podacima) te je najviša u vremenskoj seriji dostupnih podatka (od 1996.).
Ipak, sezonski prilagođeni podaci potvrđuju naznake usporavanja gospodarstva budući da je BDP u odnosu na razdoblje siječanj – ožujak zabilježio realno smanjenje od 0,2%. Usporavanje dinamike oporavka moglo bi se objasniti zatvaranjem glavnine negativnog jaza u odnosu na pretpandemijsku razinu, rastom broja COVID-19 slučajeva tijekom proljeća te posljedičnom neizvjesnošću. Osim toga, zbog izrazite sezonalnosti ekonomije u drugom tromjesečju raste značaj usluga koje su pod osobito nepovoljnim utjecajem pandemije.
U skladu s očekivanjima godišnji rast je široko rasprostranjen sa snažnim realnim rastom svih sastavnica BDP-a pri čemu je najveći doprinos rastu došao s pozitivnim godišnjim promjenama kod osobne potrošnje i izvoza roba i usluga. Naime, najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja zabilježila je snažan dvoznamenkasti godišnji rast od 18,4%. Na navedeno su i upućivali podaci o realnom prometu u trgovini na malo koji je u razdoblju od travnja do lipnja viši za preko 19% u odnosu na isto razdoblje 2020. Rast osobne potrošnje podržan je i očuvanjem raspoloživog dohotka čemu su uvelike pridonijele potpore za zaposlene u djelatnosti pogođene COVID-19 pandemijom i novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak.
Uz osobnu potrošnju, predvodnik gospodarskog rasta u drugom tromjesečju je izvoz roba i usluga (+40,9% godišnje) pri čemu je snažna godišnja stopa izvoza roba (+35,2%) nadmašila robni uvoz (+30,5). Izvoz usluga porastao je za 56,3% godišnje što je i očekivano obzirom na razdoblje potpunog do djelomičnog zatvaranja gospodarskih aktivnosti u proljeće 2020., dok je uvoz usluga zabilježio skromniji rast (+28,9% godišnje).
Osobito ohrabruje nastavak, ali i ubrzanje povoljnih kretanja kod investicija u bruto fiksni kapital treće tromjesečje za redom. Realna godišnja stopa rasta dosegnula je 18,3%. Zrcali to vjerojatno nastavak pojačane stanogradnje, bolje povlačenja sredstava iz EU fondova i rastućeg optimizma među poduzetnicima. Naposljetku, dinamika rasta konačne potrošnje države također je ubrzala na realnih 4% godišnje.
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata u drugom tromjesečju 2021. sezonski prilagođen BDP bio je viši za 2,0% u euro području i za 1,9% u području EU u usporedbi s prethodnim tromjesečjem te 13,6% odnosno 13,2 u odnosu na isto tromjesečje 2020. Pri tome je u odnosu na tromjesečje ranije BDP Bugarske rastao 0,4%, Mađarske 2,7% , Rumunjske 1,8% te Češke i Slovačke 0,6% odnosno 2%.
Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od travnja do lipnja 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. iznosio je 13,5%. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u drugom tromjesečju 2021. ostvaren je u djelatnostima Trgovine na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim godišnjim rastom od +37,5% te Prerađivačka industrija (+13,3%).
Već sada dostupni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na nastavak solidnih stopa rasta podržanog i rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, koji su gotovo dosegnuli razine iz 2019. Očekujemo zamašnjak gospodarstva u drugoj polovici godine koji ne bi trebao biti ugrožen niti potencijalnim pogoršanjem epidemiološke slike. Naime, situacija iz proljeća 2020. jasno potvrđuje kako se pandemija može kontrolirati i bez zatvaranja gospodarstva odnosno snažnih restriktivnih mjera. Stoga je naša prognoza realnog rasta od 5,1% na razini cijele 2021. značajno izložena pozitivnim rizicima čak i u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije. Našu prognozu za 2021. stavljamo pod reviziju.