GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ove godine ipak usporavanje javnog duga

Ove godine ipak usporavanje javnog duga
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.01.2022 / 08:51
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju rujna iznosilo je 344,7 mlrd. kuna, što u odnosu na kraj 2020. godine predstavlja rast od 14,5 mlrd. kuna odnosno 4,4%.

Udio javnog duga u BDP-u spustio se na 82,4% BDP-a te tako bio za 4,9 pb niži nego na kraju 2020. kada je dosegnuo 87,3%. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a u uvjetima oporavka gospodarstva i stabilnog tečaja EUR/HRK.

U odnosu na kraj kolovoza javni dug ostao je gotovo nepromijenjen odnosno manji je za 0,1% dok u odnosu na kraj rujna 2020. javni dug veći je za 18,7 mlrd. kuna ili 5,7%. Godišnji prirast duga uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 7,9 mlrd. kuna (+ 3,6%) te inozemnog duga za 10,8 mlrd. kuna (+10,2%). Naime, unutarnji dug opće države krajem kolovoza iznosio je 228 mlrd. kuna (-348 mil. kuna u odnosu na kraj kolovoza te +1,7% u odnosu na kraj 2020.) dok je inozemna komponenta s 116,7 mlrd. kuna bila za 131 mil. kuna ili 0,1% viša u odnosu na kraj kolovoza te 10,7 mlrd. kuna ili 10,1% viša u odnosu na kraj 2020.

Očekujemo kako će pokazatelji za cijelu 2021., ali i 2022. potvrditi očekivani povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega snažnim gospodarskim oporavkom. S druge strane, rastući rashodi zadržavat će javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama. Naše projekcije odražavaju očekivanja o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu.

Očekujemo povratak fiskalnog salda unutar Maastrichških kriterija već u ovoj godini uz postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u. Pri tome olakotnu okolnost zasigurno pruža potpuna fleksibilnost odnosno produljenje Klauzule o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu koja će ostati aktivirana i tijekom 2022. što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima kako bi se ublažili negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktualnom pandemijom.

Tagovi: javni dug, dug opće države, inozemni dug
PROČITAJ I OVO
Piletić: Cilj je do kraja godine izmijeniti Zakon o radu
REGULATIVA
Piletić: Cilj je do kraja godine izmijeniti Zakon o radu

ZAGREB - Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je u intervjuu za Hinu kako su prioritet politike ove Vlade djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Žele što manje djece u institucionalnom smještaju te će pokrenuti i nacionalnu kampanju promoviranja udomiteljstva.

Fitch potvrdio kreditni rejting Slovenije
REJTING
Fitch potvrdio kreditni rejting Slovenije
LJUBLJANA - Bonitetna agencija Fitch Ratings potvrdila je kreditni rejting Slovenije A sa stabilnim izgledima. To je opravdalo brojnim prednostima zemlje, uključujući članstvo u EU-u i eurozoni, snažan gospodarski rast i snažnu fiskalnu potporu tijekom pandemije.
Troškovi bolnica otišli su u nebo
BOLNICE
Troškovi bolnica otišli su u nebo
ZAGREB - Troškovi bolnica otišli su u nebo, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da su računi i do pet puta veći nego lani pa dodatnih 3,5 milijardi kuna iz proračuna neće biti dovoljno.
Moodys snizio rejting Ukrajine zbog neizvjesnog vraćanja dugova
REJTING
Moodys snizio rejting Ukrajine zbog neizvjesnog vraćanja dugova
ZAGREB - Agencija Moodys snizila je u petak kreditni rejting Ukrajine s "Caa2" na Caa3" uz negativne izglede, navevši kao razlog pojačani rizik vezan uz održivost dugova te zemlje nakon ruske invazije.
EK i službeno odobrio Hrvatskoj produljenje roka za sredstva iz EUSF-a
ROKOVI
EK i službeno odobrio Hrvatskoj produljenje roka za sredstva iz EUSF-a
ZAGREB - Europska komisija je u petak i službeno potvrdila produljenje roka za korištenje sredstava Europskog fonda solidarnosti (EUSF) za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do kraja lipnja 2023., što je dogovoreno još u veljači u razgovoru premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE