GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ove tri kategorije radne snage kronično nedostaju Hrvatskoj

Ove tri kategorije radne snage kronično nedostaju Hrvatskoj
RADNA SNAGA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.08.2025 / 08:28
Autor: SEEbiz / HRT
ZAGREB - Nedostatak mladih kadrova jedan je od ključnih razloga koji je doveo do kroničnog manjka radnika u Hrvatskoj. Lani ih je najviše nedostajalo u zdravstvu, graditeljstvu i turizmu, a sve je više sektora koji ne bi opstali bez stranih radnika. No, nije to slučaj samo u Hrvatskoj.

Radnika kronično nedostaje i u južnim i istočnim zemljama Europske unije poput Italije, Malte, Bugarske i Slovačke.

Građevina bez dovoljno majstora

U građevinarstvu posla ima preko glave, osobito u Zagrebu, gdje nakon potresa nema dovoljno majstora koji bi mogli ispuniti sve narudžbe.

– Mi smo jedno vrijeme imali 150 djelatnika, a onda su došle 2014. i 2015. kad smo morali znatno smanjiti broj radnika. Od tada se ne uspijevamo oporaviti, bez obzira na uvoz radne snage, jer kvalitetne radne snage u građevini iz uvoza nema, rekao je Antun Trojnar, obrtnik i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Temeljna znanja godinama su zanemarivana, pa budući majstori nemaju gdje naučiti vještine zanata, upozorava direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec.

– Neuvođenje dualnog sustava, s praksom i svim onim što bi trebalo našim građevinski kvalificiranim majstorima, tehničarima, inženjerima i drugima, veliki je problem, naglašava.

Ugostiteljstvo i zdravstvo oslanjaju se na strance

Bez uvozne radne snage ne bi mogli ni ugostitelji. Kronično nam nedostaje konobara, kuhara i chefova kuhinje. Ovaj ugostiteljski objekt dio radnika zapošljava cijelu godinu, i kad nema posla. Na taj način poslodavci su sigurni da na njih mogu računati ljeti.

– Imamo velik broj stalnih sezonaca i određeni broj stranih radnika koji nam se vraćaju već više od pet godina, kaže ugostiteljica Antonela Topuzović Šimović.

Mnogo radnika nedostaje i u zdravstvu, gdje su iscrpljenost i emigracije profesionalce potaknule na napuštanje tog sektora.

Nije tako samo u Hrvatskoj, nego diljem EU-a - zaključak je Europskog nadzornog tijela za rad. Koje primjećuje da u našoj zemlji ima malo nezaposlenih, ali istodobno mnogo nepopunjenih radnih mjesta.

Bejaković: Stariji radnici nisu manje produktivni

Unatoč rekordnoj zaposlenosti i najnižoj nezaposlenosti dosad, sve veći broj poslodavaca u Hrvatskoj upozorava da nedostaje radne snage - u turizmu, građevinarstvu, zdravstvu, ali i drugim sektorima.

- Nažalost, nema lakog rješenja. Problem nedostatka radnika u hrvatskom gospodarstvu traje već 40 godina i još ga nismo uspjeli riješiti, rekao je ekonomski stručnjak Predrag Bejaković gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a

Problemi u ključnim sektorima

Razlozi manjka radne snage ovise o sektoru, ističe Bejaković.

- U graditeljstvu se radi o opasnom poslu, na visinama, uz buku i visoke temperature. U turizmu je problem neredovito zapošljavanje, pa ljudi rade sezonski, a van sezone su im mogućnosti znatno ograničenije. U zdravstvu najviše nedostaje liječnika i medicinskih sestara, čiji je posao iznimno naporan i organiziran u smjenama, objašnjava.

U Hrvatskoj trenutačno radi oko 150 tisuća stranih radnika.

- Hrvatsko gospodarstvo bez stranih radnika bilo bi u ozbiljnim problemima. Ne bismo mogli održavati građevinsku industriju, a vjerojatno ni veći dio turističke aktivnosti, istaknuo je.

Tagovi: #radna snaga, #hrvatski radnici, #mirko habijanec, #predrag bejaković, #građevinski radnici, #zdravstvo, #uvoz radnika
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE