GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ovo je šest mjera Vlade za pokušaj izlaska iz krize

Ovo je šest mjera Vlade za pokušaj izlaska iz krize
MJERE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.08.2020 / 20:22
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Najlošije prognoze na kraju su se i obistinile: BDP je u drugom tromjesečju potonuo 15,1 posto i među zemljama EU, prema dosad objavljenim podacima, Hrvatska je zabilježila peti najlošiji rezultat, nakon Španjolske, Francuske, Italije i Portugala.

Povijesno gledano, ovako snažan pad ekonomije Hrvatska nije nikad zabilježila, a podaci DZS-a od 1996. godine pokazuju da je najveći kvartalni pad dosad bio na početku 2009., prilikom izbijanja financijske krize, 8,8 posto.

Zaključavanje ekonomije radi suzbijanja širenja koronakrize rezultiralo je gotovo dvostruko većom stopom pada. Uslijed izostanka predsezone, podaci DZS-a pokazuju da je izvoz usluga pao za čak 67,4 posto. Izvoz robe, pak, smanjen je za 10,4 posto, potrošnja kućanstava 14 posto, a investicije 14,7 posto, piše Jutarnji list.

To što je u vrijeme karantene smanjena potrošnja kućanstava i nije neko iznenađenje, ali investicije su potonule više od očekivanja. Od ukupnih investicija u zemlji, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, 52 posto odnosi se na građevinarstvo, a ono je zabilježilo neznatan plus.

- Smatramo da je nabava opreme vodila prema tome da su ukupne investicije pale više od očekivanog. Imali smo i fizičku barijeru što se tiče nabave opreme zbog pandemije - rekao je Marić, poručivši ujedno da nam “predstoje izazovi”.

Od svih sastavnica BDP-a jedini izuzetak predstavlja državna potrošnja koja je povećana za 0,7 posto. Goran Šaravanja, direktor konzultantske tvrtke Imelum, ističe da je najgore prošlo iako će oporavak biti dug i neizvjestan, a on očekuje da će pad BDP-a ove godine biti manji od 10 posto “uslijed boljeg turističkog ljeta od očekivanja”.

Prema Šaravanjinu mišljenju, Vlada bi najviše ublažila pad domaće potražnje kad bi uspjela ubrzati početak infrastrukturnih projekata, odnosno kapitalnih ulaganja koja su u visokoj fazi pripremljenosti, osobito projekte s financijskom komponentom EU, kaže Šaravanja. Pritom dodaje da nikako ne bi trebala izgubiti fokus na strukturnim reformama.

Hrvatski BDP, kada se gleda prvih šest mjeseci pao je za 7,8 posto, što je čak i nešto bolje od prosjeka EU gdje pad iznosi 8,3 posto, jer smo imali nešto bolji prvi kvartal, a budući da smo u prvih osam mjeseci zabilježili 53 posto noćenja u turizmu u odnosu na lani, a planiralo se 70 posto pada, u Vladi očekuju da će u trećem kvartalu taj pad biti nešto niži, pa će u konačnici i na kraju godine pad BDP biti nešto manji od planiranog.

- Čak pod teoretskom pretpostavkom da do kraja godine nemamo više nijednog turista, noćenja će biti na razini preko 40 posto od lanjskih što će se odraziti na kretanje BDP-a i korekciju pada i u trećem kvartalu i do kraja godine – kaže savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.

Hitni potezi Vlade za izlazak iz krize

1. Skraćeni radni tjedan

Vlada će pomoći djelatnostima u turizmu, ugostiteljstvu, prometu sa sufinanciranjem 2000 kuna po radniku za skraćeni radni tjedan.

2. Povoljni krediti za poduzetnike

Hamag-Bicro i HBOR nastavit će davati kredite s kamatama od 0,25 posto za održavanje likvidnosti poduzeća.

3. Gradnja škola i bolnica

Hrvatska na raspolaganju ima 6 milijardi eura bespovratnih sredstava koja se mogu koristiti za različite projekte. Sredstva će se koristiti i za obnovu školskih, zdravstvenih i kulturnih objekata nakon potresa.

4. Porezno rasterećenje

Od 1. siječnja na snagu stupa nova porezna reforma u kojoj je smanjenje stopi poreza na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto, kao i porez na dobit s 12 na 10 posto za mala i srednja poduzeća, koja ostvaruju prihode do 7,5 mil. kuna. Plaće bi tako trebale rasti od 100 do 800 kuna.

5. Pregovori sa sindikatima o (ne)povećanju plaća

Vlada želi kompromis da ili zamrzne povećanje plaća dok se BDP ne počne dizati, ili da povećanja budu manja.

6. Investicije

Ubrzati investicije koje se financiraju iz EU te potaknuti i državne tvrtke da imaju više investicija.

Tagovi: hrvatski BDP, Goran Šaravanja, Zvonimir Savić, Zdravko Marić, hrvatska ekonomija, hrvatski turizam, hrvatski izvoz, osobna potrošnja, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Šef njemačke središnje banke odlazi s dužnosti krajem godine
ODLAZAK
Šef njemačke središnje banke odlazi s dužnosti krajem godine
FRANKFURT - Predsjednik njemačke središnje banke Bundesbank Jens Weidmann objavio je u srijedu da će krajem godine otići s dužnosti, više od pet godina prije kraja mandata.
Godišnja inflacija u EU, eurozoni i Hrvatskoj dodatno ubrzala u rujnu
CIJENE
Godišnja inflacija u EU, eurozoni i Hrvatskoj dodatno ubrzala u rujnu
LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u EU i eurozoni u rujnu je ponovno ubrzala, uz snažan doprinos daljnjeg rasta cijena enegenata, a trend slijedi i Hrvatska s rastom cijena oko europskog prosjeka, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
Očekivanja bi mogla biti motor njemačke inflacije u idućim mjesecima
INFLACIJA
Očekivanja bi mogla biti motor njemačke inflacije u idućim mjesecima
BERLIN - Cijene trenutno pokreću jednokratni faktori ali u idućim mjesecima motor njihovog rasta mogao bi biti strah od inflacije, upozorio je u srijedu Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW).
Država će financijski poticati spajanje općina
OPĆINE
Država će financijski poticati spajanje općina
ZAGREB - Reforma lokalne samouprave putem funkcionalnog spajanja općina sa slabim administrativnim i fiskalnim kapacitetima mjera je koja se u različitim izbornim i vladinim programima najavljuje godinama, piše u srijedu Večernji list.
Američki radnici pred otkazima ako se ne cijepe protiv korone
SANKCIJE
Američki radnici pred otkazima ako se ne cijepe protiv korone
WASHINGTON -Tisućama necijepljenih radnika diljem SAD-a prijete otkazi jer sve veći broj saveznih država, gradova i privatnih tvrtki počinje uvoditi obavezno cijepljenje protiv covida-19.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE