Pad prometa u maloprodaji EU-a, eurozone i Hrvatske u kolovozu

Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji EU-a u kolovozu je pao 0,2 posto u odnosu na srpanj, kada je prema revidiranom podatku pao u istom postotku, pokazuju procjene europskog statističkog ureda.

U eurozoni je pao za 0,3 posto u odnosu na srpanj, kada je smanjen za 0,4 posto, prema također revidiranom podatku.

Prve procjene za srpanj pokazale su rast prometa u oba područja, za 0,3 posto, napominju u Eurostatu.

Među glavnim promatranim kategorijama proizvoda, pad prometa zabilježen je samo u trgovini na malo hrane, pića i duhana, za 0,6 posto na razini EU-a i za 0,8 posto u eurozoni. I u srpnju je pao, za 0,3 odnosno 0,2 posto na mjesečnoj razini.

U kategoriji neprehrambenih proizvoda promet se stabilizirao, uz blagi rast, od 0,1 posto u EU i 0,2 posto u eurozoni, nakon pada za 0,4 i 0,7 posto u srpnju.

Promet je znatnije na mjesečnoj razini porastao na benzinskim postajama, za 2,9 posto u Uniji i za 3,2 posto u eurozoni. U srpnju je bio uvećan za 0,6 posto u oba područja.

Hrvatska uz Estoniju

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u kolovozu na mjesečnoj razini pao promet u nizozemskoj maloprodaji, za 2,2 posto.

Slijede Njemačka s padom prometa za 1,3 posto i Malta gdje je pao za 1,1 posto.

U Hrvatskoj je, prema procjenama Eurostata, promet u maloprodaji u kolovozu pao za 0,3 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranom podatku bio smanjen za 0,2 posto. Prva procjena za srpanj pokazivala je pad od 0,5 posto.

Gotovo isti postotni pad prometa bilježila je u kolovozu i Estonija, za 0,2 posto.

Najizraženiji rast prometa zabilježen je pak u susjednoj Sloveniji, za sedam posto u odnosu na srpanj.

Blizu su i Luksemburg i Irska, gdje je promet u maloprodaji povećan za 3,8 odnosno 3,5 posto.

Eurostat ponovno nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju.

Gorivo 'progutalo' budžete

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji EU-a u kolovozu je pao za 1,3 posto, a u eurozoni za dva posto, pokazuju procjene statističkog ureda.

U srpnju je pao za 0,7 posto u EU i za 1,2 posto u eurozoni, prema revidiranim podacima.

Prva Eurostatova procjena za srpanj pokazivala je pad maloprodaje od 0,5 u Uniji i 0,9 posto u eurozoni.

Najviše je na oba područja u kolovozu pao promet u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 2,6 posto u EU i za tri posto u eurozoni. U srpnju je pao za jedan odnosno 1,3 posto.

Slijedi maloprodaja hrane, pića i duhana, s padom za 1,3 posto u EU i za dva posto u eurozoni, nešto blažim nego u srpnju kada je smanjen 1,7 posto u Uniji i 2,2 posto u eurozoni.

Znatnije je povećan pak promet u maloprodaji goriva, za 5,5 posto u EU i za 5,1 posto u eurozoni, U srpnju porastao je 1,7 posto u Uniji i 0,7 posto u eurozoni.

Najveći pad opet u Danskoj

Među zemljama EU-a daleko je najviše i u kolovozu pao promet u maloprodaji u Danskoj, za šest posto.

Slijede Nizozemska i Finska, s padom prometa za 5,8 i 4,7 posto.

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u kolovozu pao na godišnjoj razini, prvi puta od veljače, i to za 1,7 posto, nakon stagnacije u srpnju, prema revidiranom podatku. Prva Eurostatova procjena pokazala je rast prometa u srpnju od svega 0,1 posto.

Daleko najveći rast prometa na godišnjoj razini i u kolovozu je imala Slovenija, od gotovo 32 posto.

S velikim zaostatkom slijede Poljska i Cipar, s rastom prometa u maloprodaji za osam odnosno 5,1 posto.