GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Paralelna stvarnost u Srbiji: Građani ne znaju koliko im je država zaostala

Paralelna stvarnost u Srbiji: Građani ne znaju koliko im je država zaostala
MEDIJI I STVARNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.04.2020 / 14:25
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BEOGRAD - Ukoliko gledate televizije sa nacionalnom frekvencijom i čitate režimske tabloide, imaćete utisak da živite u najboljem od svih svetova: strane investicije, digitalni i analogni autoputevi, ekonomski uspesi koji se dešavaju 'po prvi put u istoriji'.

Ako, ipak, prekoračite kućni prag, sudarićete se sa realnošću: 1,8 miliona ljudi u Srbiji živi u riziku od siromaštva, a pola miliona ne može da zadovolji osnovne životne potrebe. U poslednjem Izveštaju o napretku Evropske komisije, Srbija je označena kao evropski lider po broju osoba koje žive u riziku od siromaštva", navodi Deutsche Welle.

Profesor na bečkom Institutu za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov rekao je za Dojče vele da građani zapravo ne znaju koliko država zaostaje za razvijenijim svetom.

"Ne samo u odnosu na, recimo, Mađarsku i Rumuniju, već pogotovo u odnosu na Češku, Poljsku, Slovačku ili Sloveniju. To je ogromna promena u lošem smeru u odnosu na, recimo, vreme Jugoslavije posle Drugog svetskog rata. Srbija ne samo da je zaostala, nego i sada nazaduje", naveo je Gligorov.

Da Srbija "dramatično zaostaje" složila se i glavna urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović.

"U svetu je na delu četvrta tehnološka revolucija, obrazovni sistemi se tome prilagođavaju, a mi tonemo u lažne diplome, lažne doktore, lažne stručnjake, idemo u suprotnom pravcu od sveta koji želi da se razvija. Kod nas je partijska pripadnost sve, bez toga ne možete da nađete posao i preživite", ocenila je ona.

Ekonomski analitičar Dimitrije Boarov ocenio je da će u 2020. godini domaća politička elita i vlast biti zabavljeni predstojećim izborima, tako da će ekonomska politika biti "više područje fantaziranja i nadgornjavanja, nego realnih poteza da se popravi ambijent".

Boarov je ocenio da Srbija u novoj godini neće moći da prebaci ovogodišnju stopu rasta od oko 3,5 odsto, niti će ostvariti nivo stranih investicija koji je ove godine bio tri milijarde evra.

"Nije običaj investitora da žure sa investicijama u zemlju gde se te godine odigravaju parlamentarni izbori. Fiskalni savet čak tvrdi da je glavni uzrok za izostanak većeg privrednog rasta pre svega u visokoj korupciji i nedostatku bilo kakvih pomaka u učvršćivanju pravne države u Srbiji", podsetio je Boarov.

Prema njegovim rečima, "velika enigma" je šta će biti sa proizvodnjom automobila u Kragujevcu, što znatno utiče na industrijsku konjukturu u Srbiji.

Novinar Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra Vladimir Čvorkov, rekao je za Dojče vele da bez demokratskih institucija i političkih sloboda ne može na duži rok da bude ni ekonomskih sloboda, niti ekonomskog progresa.

"Ili ćemo postati demokratsko društvo ili ćemo početi ekonomski da se zatvaramo i nazadujemo", zaključio je Čvorkov.

Tagovi: srpska politika, koronavirus u Srbiji, Vladimir Gligorov, Dimitrije Boarov, Aleksandar Vučić, Biljana Stepanović, srpska ekonomija
PROČITAJ I OVO
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE