GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Petak: S dolaskom jeseni stradat će niz malih i srednjih biznisa

Petak: S dolaskom jeseni stradat će niz malih i srednjih biznisa
RIJEČ AUTORITETA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.08.2020 / 19:52
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Izvjesno je da nas nakon ljetnog predaha čeka teška jesen zbog krize uzrokovane pandemijom kojoj se još ne vidi kraj.

Koje će skupine građana i koja područja Hrvatske najviše pogoditi kriza u ekonomskom i psihološkom smislu? Može li ova kriza biti pokretač reformi koje se dugo odgađaju?

O tome je Večernji list razgovarao s politologom, profesorom Zdravkom Petakom sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji se bavi javnim politikama, globalnom i komparativnom političkom ekonomijom, te sa Petranom Brečić, psihijatricom i ravnateljicom Klinike za psihijatriju Vrapče. U ekonomskom pogledu, Petak predviđa da će s dolaskom jeseni stradati niz malih i srednjih biznisa u svim djelatnostima koji u rezervi nemaju kapitala.

– Vjerojatno će doći do rezanja u javnom sektoru, prije svega plaća i transfernih davanja jer nema drugog načina da se zaustavi rast javnog duga. Jedino se mirovine neće dirati, kako je rekao ministar Marić. Kriza će potrajati i ove i 2021. godine i mislim da prije 2022. neće biti promjene kursa fiskalne politike. Krizom će najviše biti pogođen rub Hrvatske, Slavonija, Banovina, sisačko područje, Zagora, Lika. To su sve depopulacijska područja i bojim se da će iz tih sredina biti novog iseljavanja. U krizi će bolje proći razvijene županije poput Grada Zagreba, Istarske, Primorsko-goranske, te zahvaljujući turizmu i Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija ako se do 2021. nađe cjepivo – govori Petak, dodajući da će krizu manje osjetiti i dio sjeverozapadne Hrvatske u kojem postoji industrija.

Ipak, Petak u krizi vidi šansu da se krene s reformama, koje se trenutačno ne vide.

– Jako nam je potrebno da osim ministra Marića imamo još dvoje-troje reformatora u Vladi. Za Hrvatsku bi druga “prespavana” kriza nakon one iz 2009. u smislu izostanka reformi bila pogubna. Ne pomaknemo li se s neslavne ljestvice korupcije na kojoj, nažalost, padamo, ne bude li reformskih iskoraka i sve se svede na uzimanje novca iz fondova EU i na “ne talasaj”, ne pokrene li se gospodarstvo da zapošljavamo ljude i privlačimo sposobne strance, ne budu li javne politike djelotvornije i ne smanjimo li klijentelizam, što bi imalo učinka i da ljudi dolaze živjeti i raditi u Hrvatsku, ništa nam se dobro neće dogoditi – zaključuje Petak.

No, usporedo s ekonomskim posljedicama krize treba voditi računa i o onim psihičkima. Premda se Hrvati kao narod dobro nose s krizama, psihijatrica Petrana Brečić napominje da će nas kao društvo više oštetiti prolongacija krize.

– Pandemija traje šest mjeseci, vjerojatno će trajati još pola godine dok se ne pronađe cjepivo, a to je još pola godine neizvjesnosti u kojoj se naš psihički aparat stalno mora prilagođavati na sve, ne samo na protuepidemijske mjere, a ne znamo kako će to završiti i to iscrpljuje psihički i fizički – govori Brečić.

Uz ljude koji imaju psihičke bolesti imamo još nekoliko skupina ljudi koje se ubrajaju u ranjive.

– To su ljudi koji su zbog COVID-a bili u smrtnoj ugrozi, na respiratoru, koji su trpjeli teške oblike bolesti. U ranjive skupine ubrajaju se stariji, osobito samci, jer im je s godinama smanjen kapacitet adaptacije na promjene i svi oni koji su zbog kroničnih bolesti u rizičnoj skupini za infekciju COVID-om jer strijepe što će biti ako je dobiju, hoće li preživjeti. Teško je i ljudima koji zbog potresa ne znaju gdje će živjeti, a jučer su imali sve. Ugroženiji će biti na jesen i ljudi koji su imali depresivne i anksiozne poremećaje kao i oni kojima nisu registrirani, ali ih imaju zbog slabije adaptacije na stresne situacije. Biti će ugroženiji i ljudi koji dosad nisu imali psihičkih problema, a koji reagiraju s većim stresom na krizne situacije, te građani koji ostanu bez posla i ljudi koji su na dnu socijalne ljestvice, beskućnici i migranti. Mi se nismo još susreli s ekonomsko-socijalnim posljedicama krize zbog Vladinih potpora, a svatko može razviti blaži ili teži poremećaj kad se suočava s nevoljama na osobnoj razini. Nema dobrog zdravlja kada kriza dirne u život, kad izgubite posao i morate odustati od planova, a ne znate kako ćete platiti kredit ili prehraniti djecu. Umor psihe se najviše odražava kroz anksioznost i depresivnost, koje su normalne kad se suočavate s kriznim situacijama i osobnim nevoljama jer su u funkciji adaptacije, no postaju problem ako dugo traju i iscrpljuju vas i ako s njima teško funkcionirate – kaže Brečić.

Paziti na adolescente Osobito treba paziti na adolescente. Adolescentsko razdoblje je za djecu nezamislivo osjetljivo jer se u toj dobi razvija njihova ličnost. I premda su današnji mladi “zakvačeni” za internet i nove medije preko kojih komuniciraju sa svijetom, trebaju im i izlasci, susreti uživo i da se ne zanemaruju njihovi osjećaji.

Brečić smatra da će se prave posljedice krize vidjeti za godinu-dvije jer će se naš psihički aparat umoriti tijekom adaptacije i različitih nevolja koje su posljedica krize. Osim poremećaja iz anksioznog i depresivnog spektra, poremećaja spavanja, ovisnosti, u određenom broju kod ljudi javit će se, kaže, i PTSP, i to najviše kod ljudi koji su zbog infekcije bili u smrtnoj ugrozi, na respiratoru, u intenzivnoj, koji su trpjeli teške oblike bolesti, koji nisu mogli disati...

Tagovi: Zdravko Petak, koronakriza, Petrana Brečić, cjepivo protiv koronavirusa, pandemija koronavirusa, Fakultet političkih znanosti, Zdravko Marić, Klinika za psihijatriju Vrapče
PROČITAJ I OVO
Pandemija smanjila plaće, a cijene hrane rastu
SUMORNO
Pandemija smanjila plaće, a cijene hrane rastu
ZAGREB - Lani je u riziku od siromaštva bilo 743.000 građanki i građana koji su zarađivali manje od praga rizika za siromaštvo što za jednočlana kućanstva mjesečno iznosi 2.710 kuna i 5.691 kunu za obitelji s dvoje djece.
Njemačka u novom lockdownu, veći dio srednjih poduzeća neće ga preživjeti
LOCKDOWN
Njemačka u novom lockdownu, veći dio srednjih poduzeća neće ga preživjeti
BERLIN - Njemačka uvodi nove mjere za ograničenje kontakata kako bi se usporio nagli porast broja novozaraženih. Za pojedine ekonomske grane će to biti težak udarac. Država sada želi nadoknaditi financijske gubitke.
Zatvaranje drugih država manji je problem od domaće karantene
LOCKDOWN
Zatvaranje drugih država manji je problem od domaće karantene
ZAGREB - Druga karantena “pomrsit” će planove europskih država o brzom oporavku i izlasku iz krize, piše u subotu Večernji list, navodeći da je Hrvatskoj zatvaranje drugih država manji problem od domaće karantene.
Marić: Iduće godine očekujem silaznu putanju duga
DUG
Marić: Iduće godine očekujem silaznu putanju duga
ZAGREB - Dan nakon što je predstavio rebalans za ovu i proračun za 2021. godinu, gost Dnevnika N1 bio je potpredsjednik Vlade i ministar finanacija Zdravko Marić.
Vujčić: Hrvatska može preživjeti još jedan lockdown
GUVERNER
Vujčić: Hrvatska može preživjeti još jedan lockdown
ZAGREB - "Možemo, sigurno možemo preživjeti čak i da dođe do punog lockdowna. Međutim, mora se imati na umu da je to vrlo skupo, kao što se pokazalo i ovaj put."
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE