Plaće u Hrvatskoj i regiji rastu, ali produktivnost pada

Hrvatska se tako, u usporedbi sa zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće, pišu analitičari RBA

Usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe koju redovito objavljuje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije pokazuje da je Hrvatska napredovala na toj ljestvici od deset zemalja. S prosječnom bruto plaćom od 1968 eura u prvom tromjesečju ove godine, zauzela je treće mjesto. U Češkoj je je ta plaća u istom periodu iznosila gotovo sto eura manje, odnosno 1871 euro. Najvišu prosječnu bruto plaću i dalje ima Slovenija, 2464 eura, a na drugom je mjestu Poljska s 2076 eura. Drugi dio ljestvice zauzimaju Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro), Slovačka (1518 eura) i Bugarska (1249 eura).

Kada se u obzir uzme inflacija, analiza RBA pokazuje da su realno plaće u tom razdoblju pale u Mađarskoj, i to 0,5 posto, dok su pozitivnu realnu stopu zabilježile sve ostale zemlje - najvišu Hrvatska, od 7,6 posto, Poljska i Bugarska od 7 posto, Rumunjska 6,1 posto, Slovenija 4,9 posto, Češka 3,9 posto.

Državni sindikati prihvatili ponudu rasta plaće, javni odbili, sad ne mogu u štrajk: ‘Vlada je to unaprijed smislila!‘

"Iako je u razdoblju od 2009. godine rast prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj bio relativno spor u usporedbi sa zemljama u okruženju, posljednjih nekoliko godina zabilježeno je značajno ubrzanje tog trenda. Poseban doprinos tome imao je snažan rast plaća u javnom sektoru, rezultat sveobuhvatne reforme plaća javnih i državnih službenika provedene tijekom 2024. godine", podsjeća Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.

Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura. Očekivano, najviša je zabilježena u Sloveniji, 1278 eura, a na drugom mjestu je ponovno Poljska s 1100 eura. U Češkoj je iznosila 841 euro, u Slovačkoj 816 eura, a slijede Rumunjska (797 eura) i Mađarska (727 eura).

Sporijem rastu plaća, čini se, najviše je sklona Češka, premda po razini ekonomske razvijenosti u regiji srednje i istočne Europe dijeli prvo mjesto sa Slovenijom. Prema podacima Eurostata, BDP im je lani bio tek 10 posto manji od prosjeka EU, Poljskoj i Rumunjskoj 21 posto, a Hrvatskoj i Mađarskoj 23 posto.