Plenković: Preusmjeravanje s kriznog upravljanja na konkurentnost i radna mjesta

„Pred nama je zadaća da podignemo konkurentnost hrvatskog gospodarstava preusmjeravanjem aktivnosti s kriznog upravljanja koje traje gotovo dvije godine prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta”, rekao je Plenković.

Prijedlog proračuna se temelji na pozitivnim i ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rata i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza, istaknuo je premijer.

Dodao je da je s obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, Državni proračun prilagođen i okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju zadnjih više od godinu i pol dana od početka najveće zdravstvene krize koju pamtimo.

„Ovaj je proračun je odraz nezaobilazne uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te u stvaranju uvjeta za što brži gospodarski oporavak”, kazao je.

Govoreći o snažnom gospodarskom oporavku, rekordnom rastu od 16,5 posto u drugom kvartalu, te 15,8 posto u trećem kvartalu ove godine, premijer je naglasio da Hrvatska ima snage na agilan i učinkovit način ostvariti veći realan rast nego je to bilo 2019.

„Prema našim projekcijama uz rast realnog BDP-a od 9 posto, mi ćemo se već ove godine vratiti na razinu pretkrizne 2019. Očekujemo da će se ovakvi pozitivni trendovi snažnog rasta BDP-a nastaviti i iduće tri godine, i to po stopi od 4,4 posto u 2022., od 3,7 posto u 2023. te od 3,1 posto u 2024.", naglasio je premijer.

U proračunu za 2022., kazao je Plenković, posebna je pažnja posvećena je sanaciji šteta od potresa, povećanju socijalnih naknada, povećanju naknada za roditeljski dopust te osiguravanju fiskalne održivosti lokalnih jedinica.

Osim toga, ulaže se u zdravstvo gotovo milijardu kuna, a u nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafale 2,2 milijarde kuna.

„Primaran cilj nam je isti kao i dosad, ostvariti socijalnu i zdravstvenu sigurnost svima te spriječiti socijalnu frakturu” , zaključio je Plenković.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako se očekuje da će pokretači rasta u idućim godinama uz rast osobne potrošnja biti i izvoz roba i usluga te investicije.

Prijedlogom Državnog proračuna za 2022. godinu predviđeni su prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je da će glasanje o proračunu biti idućeg tjedna u srijedu, a izjašnjavanje o amandmanima dan ranije, u utorak.