GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Plenković se uspio izboriti za dodatne milijune Hrvatskoj

Plenković se uspio izboriti za dodatne milijune Hrvatskoj
VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.02.2020 / 08:10
Autor: SEEbiz / Večernji list
MUENCHEN - U pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu EU, poznatijem kao višegodišnji financijski okvir ili VFO 2021.-2027., hrvatski premijer uporno je inzistirao na tome da Hrvatskoj ne bi trebali rezati kohezijske fondove koliko i drugima jer smo mi država s najkraćim stažem u EU.

Jedan detalj u posljednjem prijedlogu VFO-a koji je izradio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izgleda kao da je napisan kao rezultat tog hrvatskog lobiranja: za manje razvijene regije u državama članicama koje su imale koristi od samo jednog VFO-a, dodatno će se alocirati 300 milijuna eura po takvoj regiji. Hrvatska je jedina država koja ima iskustvo samo jednog VFO-a, a ima dvije statističke regije, dakle maksimalno 600 milijuna eura je iznos koji je, povrh ostalih stavki, premijer Plenković izravno uspio izlobirati na račun argumenta "ostavite nam više jer smo tu najkraće". 

Michelov prijedlog "težak" je 1095 milijardi eura, unutar toga kohezijski fondovi su 323,2 milijarde eura, a poljoprivredni 329,3 milijarde eura. To su iznosi za svih 27 članica, a iznosi za Hrvatsku još nisu javno dostupni u nekoj preciznijoj računici, no Hrvatska je u VFO-u od 2014. do 2020. imala na raspolaganju 10,6 milijardi eura i u novom očekuje približno toliko, iako se sve reže zbog Brexita. Među drugim zanimljivostima koje je Večernji list otkrio u Michelovu prijedlogu novog VFO-a je i dodatnih 500 eura po iseljenoj osobi za one regije i države u kojima je broj stanovnika pao više od jedan posto godišnje u određenom razdoblju. Taj prijedlog izgleda kao još jedan rezultat lobiranja jer je Plenković konstantno pokušavao problem demografije ugraditi u europske politike, pa i u proračun.

Usto, po svakom kilogramu nereciklirane plastične ambalaže države bi mogle plaćati u europski proračun 0,80 eura. To je jedna od ideja ekološkog oporezivanja kojom bi se stvorili novi izravni prihodi proračuna EU. Onih 30-ak tisuća tona plastičnog otpada koji se gomila na rubu Zagreba, o čemu je pisao Večernjak, Hrvatsku bi moglo koštati 24 milijuna eura.

O cijelom paketu slijede intenzivni pregovori na izvanrednom sastanku Europskog vijeća u četvrtak u Bruxellesu. Premijeri i predsjednici 27 država zasad ne odašilju signale da će se dogovoriti jer nisu svi zadovoljni svim aspektima Michelova prijedloga, ali čini se da su svi manje-više u tom prijedlogu dobili ponešto od svojih specifičnih zahtjeva, pa tako i mi. Ponešto, ne sve.

Pitanje je hoće li to biti dovoljno za kompromis, s kojim se potom još mora suglasiti i EU parlament, a ondje su zahtjevi za ukupnom svotom u VFO-u bili puno veći: EP je tražio ekvivalent 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka EU, a Michel je predložio 1,074 posto BND-a. Najveće neto uplatiteljice tražile su ekvivalent jedan posto BND-a, a prijatelji kohezije, među kojima i Hrvatska, tražili su da se ukupan iznos za kohezijske fondove uopće ne reže. Ni prvi ni drugi nisu baš dobili što su tražili, no jesu li dobili dovoljno da s time mogu živjeti? Znat će se do kraja tjedna.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u nedjelju navečer prijedlog sedmogodišnjeg proračuna predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kao pokušaj kompromisa na kojem će trebati još dosta raditi te izrazio zadovoljstvo što su u tom prijedlogu u obzir uzeti najvažniji hrvatski zahtjevi.

"Mislim da je Michel pokušao naći kompromis, ali bit će još puno teških i zahtjevnih pregovora ovoga tjedna", rekao je Plenković u nedjelju navečer u Bruxellesu. Michelov prijedlog predviđa i dodatna sredstva za zemlje koje imaju velike demografske gubitke.

"Taj paragraf je plod naših razgovora i tumačenja pozicije koju Hrvatska ima kao najmlađa članica. Isto tako smo uvrstili i temu demografije, što je nakon predsjednice Komisije Ursule von der Leyen prepoznao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a to je da postoje zemlje koje imaju problem s odlaskom dijela svojih građana u razvijenije članice i da se stoga pronađu odgovarajuća sredstva za demografsku politiku", rekao je Plenković.

No, Plenković ponavlja da je do povoljnog dogovora o VFO-u preostalo još dosta posla.

"Ali, idemo u dobrom smjeru, pregovorat ćemo još, zadaće su pred nama i Hrvatska i njezini građani zaslužuju da i idućih sedam godina imaju adekvatna sredstva jer je to bio i smisao našeg članstva u EU-u", rekao je Plenković.

 

 

Tagovi: Višegodišnji financijski okvir, Kohezijska politika, Andrej Plenković, Charles Michel, fondovi EU
PROČITAJ I OVO
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
BEOGRAD - U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde evra (oko 53 odsto BDP), dok je zaduženost zemlje trenutno premašila 27 milijardi evra, što je nešto više od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je za biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Minić.
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
EFEKTI
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
MOSKVA - Rusko gospodarstvo moglo bi ove godine profitirati za čak 30 milijardi dolara, jer su građani zbog restriktivnih mjera u pandemiji više trošili rublje u Rusiji nego na putovanjima u inozemstvu, procjenjuju ekonomisti.
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
SLOBODNA TRGOVINA
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
TOKYO - Japan i Velika Britanija potpisali su u petak u Tokiju sporazum o slobodnoj trgovini, koji će stupiti na snagu krajem trenutnog post-brexit tranzicijskog perioda.
Rovinj: Oštar pad prihoda od poreza na promet nekretnina
OČEKIVANO
Rovinj: Oštar pad prihoda od poreza na promet nekretnina
ROVINJ - Porez na promet nekretnina je u odnosu na prethodnu godinu gotovo prepolovljen, konkretno za gotovo 5,4 milijuna kuna, što je indirektno efekt nesigurnosti i neizvjesnog gospodarskog stanja u kojem su se Hrvatska pa tako i Grad Rovinj našli uslijed pandemije, a smanjena gospodarska aktivnost odrazila se i na slabo ulaganje u nekretnine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE