GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Plenković se uspio izboriti za dodatne milijune Hrvatskoj

Plenković se uspio izboriti za dodatne milijune Hrvatskoj
VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.02.2020 / 08:10
Autor: SEEbiz / Večernji list
MUENCHEN - U pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu EU, poznatijem kao višegodišnji financijski okvir ili VFO 2021.-2027., hrvatski premijer uporno je inzistirao na tome da Hrvatskoj ne bi trebali rezati kohezijske fondove koliko i drugima jer smo mi država s najkraćim stažem u EU.

Jedan detalj u posljednjem prijedlogu VFO-a koji je izradio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izgleda kao da je napisan kao rezultat tog hrvatskog lobiranja: za manje razvijene regije u državama članicama koje su imale koristi od samo jednog VFO-a, dodatno će se alocirati 300 milijuna eura po takvoj regiji. Hrvatska je jedina država koja ima iskustvo samo jednog VFO-a, a ima dvije statističke regije, dakle maksimalno 600 milijuna eura je iznos koji je, povrh ostalih stavki, premijer Plenković izravno uspio izlobirati na račun argumenta "ostavite nam više jer smo tu najkraće". 

Michelov prijedlog "težak" je 1095 milijardi eura, unutar toga kohezijski fondovi su 323,2 milijarde eura, a poljoprivredni 329,3 milijarde eura. To su iznosi za svih 27 članica, a iznosi za Hrvatsku još nisu javno dostupni u nekoj preciznijoj računici, no Hrvatska je u VFO-u od 2014. do 2020. imala na raspolaganju 10,6 milijardi eura i u novom očekuje približno toliko, iako se sve reže zbog Brexita. Među drugim zanimljivostima koje je Večernji list otkrio u Michelovu prijedlogu novog VFO-a je i dodatnih 500 eura po iseljenoj osobi za one regije i države u kojima je broj stanovnika pao više od jedan posto godišnje u određenom razdoblju. Taj prijedlog izgleda kao još jedan rezultat lobiranja jer je Plenković konstantno pokušavao problem demografije ugraditi u europske politike, pa i u proračun.

Usto, po svakom kilogramu nereciklirane plastične ambalaže države bi mogle plaćati u europski proračun 0,80 eura. To je jedna od ideja ekološkog oporezivanja kojom bi se stvorili novi izravni prihodi proračuna EU. Onih 30-ak tisuća tona plastičnog otpada koji se gomila na rubu Zagreba, o čemu je pisao Večernjak, Hrvatsku bi moglo koštati 24 milijuna eura.

O cijelom paketu slijede intenzivni pregovori na izvanrednom sastanku Europskog vijeća u četvrtak u Bruxellesu. Premijeri i predsjednici 27 država zasad ne odašilju signale da će se dogovoriti jer nisu svi zadovoljni svim aspektima Michelova prijedloga, ali čini se da su svi manje-više u tom prijedlogu dobili ponešto od svojih specifičnih zahtjeva, pa tako i mi. Ponešto, ne sve.

Pitanje je hoće li to biti dovoljno za kompromis, s kojim se potom još mora suglasiti i EU parlament, a ondje su zahtjevi za ukupnom svotom u VFO-u bili puno veći: EP je tražio ekvivalent 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka EU, a Michel je predložio 1,074 posto BND-a. Najveće neto uplatiteljice tražile su ekvivalent jedan posto BND-a, a prijatelji kohezije, među kojima i Hrvatska, tražili su da se ukupan iznos za kohezijske fondove uopće ne reže. Ni prvi ni drugi nisu baš dobili što su tražili, no jesu li dobili dovoljno da s time mogu živjeti? Znat će se do kraja tjedna.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u nedjelju navečer prijedlog sedmogodišnjeg proračuna predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kao pokušaj kompromisa na kojem će trebati još dosta raditi te izrazio zadovoljstvo što su u tom prijedlogu u obzir uzeti najvažniji hrvatski zahtjevi.

"Mislim da je Michel pokušao naći kompromis, ali bit će još puno teških i zahtjevnih pregovora ovoga tjedna", rekao je Plenković u nedjelju navečer u Bruxellesu. Michelov prijedlog predviđa i dodatna sredstva za zemlje koje imaju velike demografske gubitke.

"Taj paragraf je plod naših razgovora i tumačenja pozicije koju Hrvatska ima kao najmlađa članica. Isto tako smo uvrstili i temu demografije, što je nakon predsjednice Komisije Ursule von der Leyen prepoznao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a to je da postoje zemlje koje imaju problem s odlaskom dijela svojih građana u razvijenije članice i da se stoga pronađu odgovarajuća sredstva za demografsku politiku", rekao je Plenković.

No, Plenković ponavlja da je do povoljnog dogovora o VFO-u preostalo još dosta posla.

"Ali, idemo u dobrom smjeru, pregovorat ćemo još, zadaće su pred nama i Hrvatska i njezini građani zaslužuju da i idućih sedam godina imaju adekvatna sredstva jer je to bio i smisao našeg članstva u EU-u", rekao je Plenković.

 

 

Tagovi: Višegodišnji financijski okvir, Kohezijska politika, Andrej Plenković, Charles Michel, fondovi EU
PROČITAJ I OVO
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
SIGNALI
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja.
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAPOSLENOST
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a.
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
ZABRINUTOST
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih.
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE