Plenković: Veća izdvajanja za obranu nisu nauštrb zdravstva, socijale i obrazovanja |
| Objavljeno: 17.12.2025 / 17:15 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u srijedu na postignuća socijalnog dijaloga, daljnji razvoj tržišta rada i poduzetničkog okruženja te istaknuo da povećana izdvajanja za obranu neće biti na uštrb zdravstva, socijale i obrazovanja. |
|
Povećana izdvajanja za obranu neće ići na uštrb obrazovanja, socijale, zdravstva ni pravosuđa i drugo, rekao je. Naveo je podatak o 81.000 nezaposlenih, ocijenivši to jako malim brojem te podatak o više od 1.750.000 zaposlenih, "što znači da smo u protekle dvije godine otvorili potpuno novih 100.000 radnih mjesta što nije malo za državu poput Hrvatske". Broj nezaposlenih se smanjio od početka naših mandata za 131.000, pohvalio se premijer podsjetivši da ih je na početku bilo više od 232.000. To znači da je tržište rada vibrantno, da mjere aktivne politike zapošljavanja daju rezultate i zbog aktivnosti hrvatskog gospodarstva, istaknuo je. Prosječna neto plaća je 1456 eura, bruto minimalna plaća 1050 eura, a naša ambicija je da do kraja mandata dođemo na prosječnu plaću od 1600 eura, podsjetio je Plenković. Najavio je za iduću godinu i izmjene zakona koji će unaprijediti tržište rada, među ostalim, izmjene Zakona o strancima, Zakon o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Mislim da smo na dobrom tragu, ocijenio je premijer dodavši kako će se raditi i na jačanju pravnog sustava i produktivnosti, demografskoj revitalizaciji, digitalizaciji i obrazovanju. Nastojimo voditi cjelovitu politiku koja pridonosi snazi Hrvatske kao odgovorne članice EU, poručio je Plenković.
Izvijestio je i da je imenovan novi predsjednik GSV-a, aktualni dopredsjednik iz HUP-a Ivan Mišetić, a dopredsjednici su Piletić te u ime sindikata Dražen Jović. Na novinarski upit o sve većem broju stranih radnika u Hrvatskoj, Piletić je rekao kako je to odgovor na potrebe hrvatskog gospodarstva te naveo da ih je trenutno oko 140.000. Izmjenama Zakona o strancima imamo tendenciju da se smanjuje broj novih dozvola za boravak i rad te da se značajno poveća broj dozvola za produljenje onih radnika koji već rade u Hrvatskoj, pojasnio je Piletić naglasivši da je prioritet zapošljavanja domaće radne snage.
Sindikati se ne mogu fokusirati samo na cijenu rada i rast inflacije nego i na ukupni životni standard zaposlenika u javnom i državnom sektoru i svih hrvatskih građana, rekla je dopredsjednica GSV-a Sanja Šprem. Ključan je stalni rast plaća, no uzaludan je ako ga pohlepa i bahatost u rastu cijena "pojedu". Jedno je rast inflacije, a drugo odlazak u trgovinu, upozorila je. |
|
|
| Tagovi: #andrej plenković, #zdravstvo, #obrana, #školstvo, #obrazovanje |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |