Pogoršano raspoloženje hrvatskih potrošača u rujnu

U odnosu na kolovoz 2022., kompozitni indeksi pouzdanja i očekivanja potrošača zabilježili su blago poboljšanu izvedbu, dok se indeks raspoloženja pogoršao.

Promatrajući indekse potrošačkog optimizma na godišnjoj razini, u odnosu na rujnu 2021. pad je zabilježen kod sva tri kompozitna pokazatelja, a bio je najizraženiji kod indeksa očekivanja potrošača. Ipak, pokazatelji povjerenja potrošača zadržali su se na razinama usporedivim s početkom pandemije, a rezultat je to ustrajnih inflatornih pritisaka i snažne neizvjesnosti u gospodarstvu.

Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u rujnu je bio na razini od -27,6 bodova (+1,6 boda u odnosu na kolovoz). Od područja koje pokriva ovaj indeks poboljšanje u odnosu na kolovoz zabilježeno je kod sva četiri pitanja iz upitnika koja se odnose na ovaj indeks. Tako je poboljšanje ostvareno kod pitanja glede promjene financijske situacije u kućanstvu tijekom proteklih 12 mjeseci, kod pitanja kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu, kod pitanja vezano za očekivanja o promijeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci te kod očekivanja kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti ispitanikova kupnja trajnih dobara u odnosu na proteklih 12 mjeseci.

Pitanja o očekivanju promjene financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci i o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača koji je u rujnu bio na razini od -33,9 bodova (+2,4 bodova u odnosu na kolovoz).

Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača spustio se za 2,5 bodova, na negativnih 38,8 bodova, što je najniža zabilježena razina ove godine. U pozitivnom smjeru djelovalo je pitanje vezano za promjenu financijske situacije u kućanstvu u proteklih 12 mjeseci. S druge strane, pad je potaknut pitanjem o isplativosti investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okruženju trenutne ekonomske situacije te pitanjem o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci. U okruženju snažnih cjenovnih pritisaka i financijske nesigurnosti očekivano je određeno odgađanje kupovine trajnih dobara i percepcija o pogoršanoj ukupnoj ekonomskoj situaciji.

Na godišnjoj razini, pogoršanje je zabilježeno kod sva tri kompozitna indeksa, u svim područjima koja pitanja iz ankete pokrivaju. Promatrano u odnosu na prethodno tromjesečje, pad je također zabilježen kod sva tri kompozitna indeksa, a posebno je naglašen u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Od početka izbijanja rata u Ukrajini, spomenuti anketni pokazatelji ponovno su se spustili na izrazito niske razine, ispod svog dugogodišnjeg prosjeka. Pogoršano raspoloženje i očekivanja potrošača vjerojatno je također imalo utjecaj na određeno usporavanje gospodarstva u trećem tromjesečju ove godine. Naime, trgovina na malo je u kolovozu, unatoč dvoznamenkastom nominalnom rastu vrijednosti fiskalnih računa, na godišnjoj razini prvi put od početka 2021. godine zabilježila blagi realan pad (-0,2%).

Geopolitička i ekonomska neizvjesnost, a posebice visoka razina zabrinutosti zbog ustrajnih inflatornih pritisaka i njihovog utjecaja na osobne financije kućanstava, odražava se na kretanje pokazatelja potrošačkog optimizma. S druge strane, nastavak povoljnih kretanja na otpornom tržištu rada sprječava izraženiji pad povjerenja potrošača. Općenito, promjene u obrascima ponašanja potrošača, odnosno smanjenje privatne potrošnje (koja je važan stup gospodarskog rasta), povećavaju rizike od usporavanja gospodarske aktivnosti.