Kako predviđa ministar gospodarstva Robert Habeck, zemlja je osigurala opskrbu energijom i bez ruskih energenata, no najveći problem njemačkog gospodarstva ostaje nedostatak kvalificirane radne snage i visoki troškovi energije.
Oporavak njemačkog gospodarstva nakon restrikcija zbog pandemije grubo je prekinut ratom u Ukrajini. Njemačka vlada je na energetsku krizu - nestašicu energenata i visoke cijene - reagirala relativno brzo, a nadasve izdašno s 200 milijardi pomoći tvrtkama i kućanstvima, što je, prema riječima našeg sugovornika, Stefana Koothsa, odgovornog za ekonomske prognoze u Economic Institutu u Kielu, koji također savjetuje njemačku vladu, preširok i slabo ciljan.
"Preširok je i također podupire privatne pojedince kojima ta pomoć nije potrebna, što znači da povećava kupovnu moć u dijelu privatnog sektora, izazivajući inflaciju. Trebali bismo biti više ciljani kako bismo ostali u stabilnim vodama."
Njemačku čeka razdoblje stagnacije, očekuje se da će iduće godine, posebice u drugoj polovici, gospodarski rast biti veći od samo 0,3% na godišnjoj razini, te samo jedan posto veći u 2024. godini, a za to će njemačka politika morati učiniti puno domaće zadaće, procjenjuje Kooths. “Prije svega, energetsku krizu treba drugačije rješavati, prije svega pojačati opskrbu, treba nam više energenata nego dosad, tu spadaju i dugoročni ugovori za terminale za ukapljeni plin, ne smije se dopustiti da nuklearne elektrane zatvoriti bilo koju, ali naprotiv, ponovno razmisliti, ponovno spojiti svih 6 nuklearnih elektrana na mrežu."
Većina Nijemaca također podržava produljenje roka za nuklearne elektrane. Njemačko ministarstvo financija, koje vodi Christian Lindner iz liberalnih Slobodnih demokrata, priprema strategiju za povećanje konkurentnosti Njemačke, koja uključuje i produljenje rada triju nuklearnih elektrana, kao i porezne olakšice za tvrtke, prijedlog odgode povećanja u cijenama CO2 2024. i ukinuti zabranu tzv fracking, Zeleni u Vladi ne podržavaju zadnja dva prijedloga. Izgledi za prvu polovicu 2023. nisu dobri, no već u drugoj polovici predviđaju manje neizvjesnosti, značajan rast plaća i smanjenje inflacije.
