GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Pomoć za plaće ide i dalje, 534 tvrtke odlučile raditi kraće

Pomoć za plaće ide i dalje, 534 tvrtke odlučile raditi kraće
VLADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.09.2020 / 07:50
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Dosad su 534 tvrtke s 24.192 zaposlena radnika zatražile subvencije za skraćenje radnog tjedna.

Svima njima država će isplatiti do 2000 kuna po radniku, a mjera će se primjenjivati do kraja godine. Poduzetnici iz posebno ugroženih djelatnosti, s padom prihoda većim od 60 posto u odnosu na prošlu godinu, moći će računati na 4 tisuće kuna državne potpore za plaće zaposlenih do kraja ove godine, najavio je premijer Andrej Plenković prošli tjedan, a formalna odluka o produljenju mjera donesena je u ponedjeljak na sjednici Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje, piše Večernji list.

Produljenje potpora u punom iznosu od 4 tisuće kuna posebno se odnosi na tvrtke u prijevozu putnika, ugostiteljstvu, turoperatore i poduzetnike vezane za rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje te poduzetnike i djelatnosti koji neće moći raditi zbog mogućih odluka stožera o zabrani rada. Potpora uključuje i otpis pripadajućih doprinosa. Procjenjuje se da će se produljenje potpora odnositi na približno 70 tisuća zaposlenih, za što će država dodatno osigurati oko 800 milijuna kuna. Ukupno bi tijekom ove godine potpore za čuvanje zaposlenosti mogle dosegnuti desetak milijardi kuna, financiraju se iz državnog proračuna, ali iz Vlade uvjeravaju da će dio sredstava biti kompenziran iz različitih europskih izvora.

– Na produljenje mjera gledam kao na kupnju vremena sljedećih nekoliko mjeseci, da se vidi što će se događati i razmisli gdje je najpametnije uložiti. Potraje li ova situacija i dalje, pojavit će se veća potreba da se investira u ljude i nove tehnologije – komentirao je analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić.

Najveći broj primatelja državne pomoći evidentiran je u travnju, oko 582 tisuće, u lipnju su državne potpore isplaćene za 78 tisuća zaposlenih, u srpnju za 64 tisuće. Mnoge su države također pokrenule drugi masovni krug potpora kako bi sačuvale gospodarsku aktivnost jer se sve više vjeruje da će do povratka na stare poslovne modele i načine ponašanja proći dosta vremena. Privremeno smanjenje PDV-a jedna je od češćih opcija. Tako Grčka produljuje smanjenje PDV-a za turizam, prijevoz i ostale ugrožene djelatnosti s 24 na 6 ili 13 posto do kraja godine. U Crnoj Gori je PDV u turizmu smanjen s 21 na 7% do kolovoza 2021., u Bugarskoj je PDV za ugostiteljstvo, restorane, e-knjige i tiskane knjige smanjen s 20 na 9%, u Irskoj će opća stopa PDV-a do veljače biti 21, a ne 23 posto, PDV u ugostiteljstvu smanjen je s 20% na 5% i u Velikoj Britaniji, Njemačka smanjuje PDV s 19% na 16% do kraja godine...

Njemačka i Francuska, na primjer, do kraja ove godine namjeravaju dodatno uložiti oko 4 posto tamošnjeg BDP-a. To je kao kad bi Hrvatska u preostala četiri mjeseca za pomoć tvrtkama i građanima osigurala još 15 milijardi kuna, što bi za domaće prilike bio golem kapital. Ministar financija Marić veli da je korona dosad središnji proračun stajala 21 milijardu kuna. Očekuje se da će javni dug zemlje do kraja godine porasti na 87 posto, što će biti najveće povećanje u jednoj kalendarskoj godini. No i pad BDP-a je bez presedana, slično kao i pandemija koja trese cijeli svijet. Uz novčane potpore mnoge su se druge zemlje odlučile i na privremeno smanjenje PDV-a.

Sve više ekonomista upozorava da čuvanje postojeće strukture gospodarstva možda nije dobro, pogotovo zato što nitko ne zna koliko će dugo trajati problemi s epidemijom.

– Političke odluke uvijek predstavljaju određeni balans. Treba čuvati sve što ima perspektivu, ali i poticati novo. Horizontalne bi mjere možda bile bolje od subvencija jer se njima brže potiče prilagodba ekonomije na nove okolnosti i tehnologije – dodaje Nestić.

Tagovi: Zdravko Marić, pomoć za očuvanje radnih mjesta, andrej Plenković, Danijel Nestić, skraćeno radno vrijeme
PROČITAJ I OVO
Vujčić: Prognoze oporavka ovise o razvoju epidemiološke situacije
GUVERNER
Vujčić: Prognoze oporavka ovise o razvoju epidemiološke situacije
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u srijedu kako se sada očekuje da bi hrvatski BDP razinu iz 2019. mogao dosegnuti 2022. godine, no kako su uz sve prognoze vezane neizvjesnosti, budući da se ne zna kako će se razvijati epidemiološka situacija i mjere uz nju.
Optimizam njemačkih izvoznika naglo splasnuo u listopadu
TREND
Optimizam njemačkih izvoznika naglo splasnuo u listopadu

BERLIN - Optimizam njemačkih izvoznika naglo je splasnuo u listopadu pod pritiskom straha od posljedica skoka broja oboljelih od covida-19 u svjetskoj trgovini, pokazali su u utorak rezultati istraživanja njemačkog instituta Ifo-a.

Trošak pandemije približava se iznosu od vrtoglavih 30 milijardi kuna
ENORMNO
Trošak pandemije približava se iznosu od vrtoglavih 30 milijardi kuna
ZAGREB - Bez obuzdavanja pandemije i bez povratka turista, Hrvatska teško može dosegnuti visoke stope rasta.
NBS: Nove projekcije o rastu BDP-a bolje od ranijih
OPTIMIZAM
NBS: Nove projekcije o rastu BDP-a bolje od ranijih
BEOGRAD - Rast bruto društvenog proizvoda Srbije za ovu godinu biće -1 odsto, što je povoljnije od ranije projekcije koja je govorila da će on biti -1,5 odsto.
Vuk Vuković: I promjena u ponašanju ljudi dovest će do pada BDP-a
ANALITIČARI
Vuk Vuković: I promjena u ponašanju ljudi dovest će do pada BDP-a
ZAGREB - Vuk Vuković, ekonomist i jedan od osnivača udruge Glas poduzetnika, u N1 Studiju uživo govorio je o tome kakva budućnost čeka poduzetnike, ali i državu. Prema njegovim prognozama, ne piše im se baš dobro.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE