GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Postignut dogovor o njemačkom proračunu za 2025. godinu

Postignut dogovor o njemačkom proračunu za 2025. godinu
DOGOVOR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.07.2024 / 17:31
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle

BERLIN - Čelnici vladajuće koalicije postigli su dogovor o proračunu za 2025. godinu. Ali rasprave o štednji i kočnici zaduživanja zacijelo će biti nastavljene.

Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD), ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) i ministar financija Christian Lindner (FDP) predstavili su dogovor o proračunu za 2025. godinu rekavši da on predstavlja više od samog proračuna, odnosno da se radi o „novim temeljima djelovanja Savezne vlade", kako je to formulirao kancelar Scholz.

Novo zaduženje u proračunu za 2025. iznosit će 44 milijarde eura, a ukupni proračun 481 milijardu eura. Za nove investicije predviđen je iznos od 57 milijardi, što je novi rekord.

Investicije su sigurne i dječji dodatak će biti povećan za pet eura. To je kao važne točke dogovora objavio predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Rolf Mützenich u razgovoru za prvi program njemačke televizije ARD.

Ali rasprava o kočnici zaduživanja nije završena, kaže Mützenich. Bit će potrebno mnoštvo vještih zahvata da bi se začepilo milijardsku rupu u saveznom proračunu za 2025., smatra Mützenich koji ne isključuje proglašenje posebno teškog stanja u zemlji koje bi omogućilo stavljanje izvan snage zabrane prekomjernog zaduživanja, nazvanog kočnica zaduživanja.

Za razliku od Mützenicha, predsjednik zastupničkog kluba liberala (FDP) Christian Dürr ne vidi za to nikakve mogućnosti. Njemačka je na putu solidne financijske politike, kaže on, dodajući da velika većina ljudi u Njemačkoj zagovara zadržavanje kočnice zaduživanja pa FDP smatra svojom dužnošću to progurati u vladi.

Vodstvo Zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu pozdravilo je jače poticanje potreba obitelji u proračunu za 2025. godinu, ali kritizira štednju na više drugih područja. Supredsjedateljica Zastupničkoga kluba Zelenih Britta Haßelmann očekuje teške pregovore kad prijedlog proračuna dođe na raspravu u Bundestag. Čovjek se mora pitati odgovara li vladin prijedlog potrebama unutarnje i vanjske sigurnost i nužnosti nekih investicija, kaže ona.

Iz redova oporbe čuju se oštre kritike. Predsjednik bavarske vlade Markus Söder (CSU) smatra da je rezultat pregovora čelnika vladajuće koalicije nedostatan te da prijedlog proračuna nije dovoljan za temeljit zaokret. Njemačka treba sveobuhvatnu terapiju, a ne „pokrivač za reumu i flaster za slučaj nužde", izjavio je Söder.

Predsjednik CDU-a Friedrich Merz naglasio je na televizijskoj postaji ARD da je Njemačkoj nužna kočnica zaduživanja, dodajući da za saveznu vladu mora vrijediti ono što stoji u Temeljnom zakonu (njemačkom ustavu, op. ur.). „Kočnica zaduživanja dobra je onako kako je propisana", kaže Merz.

Iz Ljevice su kritizirali upravo ostajanje kod kočnice zaduživanja. „Već sad je jasno: zadržati kočnicu zaduživanja, rasteretiti poduzeća, dodatno naoružati njemačku vojsku i smanjiti poreze moguće je samo ako će se jako puno štedjeti na socijalnim izdacima", izjavila je šefica te stranke Janine Wissler.


Pored povećanja dječjeg dodatka za pet eura trebala bi za pet eura biti povećana i pomoć djeci u jako siromašnim obiteljima. Osim toga iznos na koji se ne plaća porez za svako dijete bi trebao biti povećan ove godine za 228 eura na 9.540 eura, a iduće za još 60 eura na ukupno 9.600 eura.

Planirane su i investicije savezne vlade u dječje vrtiće po dvije milijarde eura 2025. I 2026. godine.

Proračun za obranu trebao bi porasti za milijardu eura, što je manje nego što je želio savezni ministar obrane Boris Pistorius. On je želio povećanje od najmanje 6,5 milijardi eura. Ali predviđen je rast proračuna za obranu do 2028. na 80 milijardi eura, s ovogodišnjih 52 milijarde eura.

Vladajuća koalicija se dogovorila i oko „paketa rasta". Paket bi trebao novi zamah dati konjunkturi. Trenutno su brojna poduzeća suzdržana kod investicija, a i privatni konzum uglavnom stagnira.

Kako je već ranije najavio savezni kancelar Olaf Scholz, privatne investicije bi trebale biti potaknute kroz bolje uvjete za rasterećenje poduzeća. Osim toga trebalo bi biti olakšano zapošljavanje roditelja, a rad postati privlačniji, i s obzirom na poreze. Predviđene su i porezne olakšice za umirovljenike koji nastave raditi.

Od sredine rujna će se prijedlogom proračuna baviti Bundestag, a proračun bi trebao biti prihvaćen u studenom ili prosincu.

Tagovi: PRORAČUN, NJEMAČKA, SCHOLZ, HABECK
PROČITAJ I OVO
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
NEPLAĆENI RAD
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
ZAGREB - Podaci Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najduži radni tjedan, a u to ne ulazi i neevidentiran, odnosno neplaćeni prekovremeni rad kojega je alarmantno puno, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Podignut kreditni rejting Turske
REJTING
Podignut kreditni rejting Turske
ANKARA - Moody's je podigao kreditni rejting Turske, navodeći poboljšano upravljanje, čvršći stav o monetarnoj politici i napredak u pogledu inflacije, zadržavajući pritom izglede zemlje kao "pozitivne".
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
LICEMJERJE
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
ZAGREB - Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je danas da je oko javnih financija dignuta bezrazložna panika te ustvrdio kako je teza da zbog rasta plaća u javnim i državnim službama sada treba rezati rashode, investicije i projekte netočna i zlonamjerna.
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
USPORAVANJE
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
BERLIN - U Njemačkoj su cijene na razini proizvođača u lipnju pale za 1,6 posto na godišnjoj razini, što je najmanje otkako su počele padati u srpnju prošle godine, objavio je danas njemački statistički ured Destatis.
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
RAST
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE