Premijer Saksonije: Sankcije više štete EU nego Putinu |
| Objavljeno: 30.03.2025 / 12:24 |
| Autor: SEEbiz |
| BERLIN - Njemačka bi trebala razgovarati o ublažavanju sankcija Moskvi, rekao je visoki dužnosnik Kršćanskih demokrata Friedricha Merza, tvrdeći da kaznene mjere više štete Europi nego Vladimiru Putinu. |
|
Michael Kretschmer, premijer CDU-a u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj, postao je posljednji u nizu političara iz najveće europske nacije koji je iznio ideju obnavljanja veza s Rusijom — stav koji je izazvao oštre kritike pristaša Ukrajine. Kretschmer je rekao da je inzistiranje čelnika u Njemačkoj i Europi na zadržavanju kaznenih mjera protiv Moskve "potpuno zastarjelo i nikako se ne uklapa u ono što Amerikanci trenutno rade". Za njemačku tiskovnu agenciju DPA rekao je: "Kada shvatite da slabite sebe više nego svog protivnika, onda morate razmisliti je li sve ovo ispravno." Kretschmer, čija je pokrajina Saska uporište podrške krajnje desnim i krajnje lijevim strankama koje se optužuju da gaje simpatije prema Putinu, dodao je: "Trebala bi biti moguća stalna rasprava o tome koje bi od ovih sankcija mogle biti štetnije za nas nego za Rusiju", rekao je. “Ali to se ne događa.” Kretschmer, koji je također dugogodišnji protivnik isporuka oružja Ukrajini, posljednja je u nizu osoba iz Merzovog CDU-a desnog centra i Socijaldemokrata lijevog centra koji su posljednjih tjedana izašli u javnost s pozivima na obnovu gospodarskih ili energetskih veza s Rusijom. To je stvorilo problem za Merza - koji će gotovo sigurno biti sljedeći njemački kancelar - kao i za njegove vjerojatne koalicijske partnere u SPD-u u trenutku kada se pokušava predstaviti kao jak partner Ukrajine i Europe. Njemačka stranka Zelenih, koja je snažno naklonjena Kijevu, pozvala je u nedjelju Merza da pritisne "Putinove prijatelje" u svojoj stranci. Suvoditeljica stranke u parlamentu Britta Haßelmann izjavila je da je užasnuta Kretschmerovim primjedbama i pozvala čelnika CDU-a da se uhvati u koštac s onima koji žele oživjeti njemačku "moskovsku vezu" - što se odnosi na dugogodišnje veze između nekih dijelova njemačkog poslovanja, financija i politike s Rusijom, koja je nekoć bila najvažniji dobavljač plina za zemlju. Odnos je utjelovio bivši kancelar SPD-a Gerhard Schröder, blizak Putinov prijatelj koji je bio predsjednik uprave državne ruske naftne kompanije Rosneft sve dok nije odstupio s dužnosti u svibnju 2022. nakon Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Ali neke osobe u CDU-u također su dugo zagovaratelji gospodarskih veza s Rusijom i skeptici glede vojne potpore Kijevu. |
|
|
| Tagovi: #Michael Kretschmer, #sankcije, #njemačka, #cdu, #friedrich merz, #vladimir putin |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |