GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Prijevoz, energenti i stanovanje postali glavni inflacijski pritisci

Prijevoz, energenti i stanovanje postali glavni inflacijski pritisci
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.09.2026 / 08:05
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema jučer objavljenim konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, uz mjesečno povećanje za 0,4%, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prošlogodišnji kolovoz više su za 4,2%.

Time se, nakon tri mjeseca usporavanja, inflacija vratila na uzlaznu putanju, a godišnja stopa veća je za 0,3 postotna boda u odnosu na srpanj. Na mjesečnoj razini, također je nakon tri mjeseca pada zabilježen rast indeksa potrošačkih cijena. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, pića i duhana, usporila je na godišnjoj razini s 3,6% u srpnju na 2,8% u kolovozu.

Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i posljedični rast cijena nafte na svjetskom tržištu pridonijeli su rastu maloprodajnih cijena goriva u Hrvatskoj tijekom kolovoza. Očekivano, zabilježen je rast cijena Energije na mjesečnoj razini za visokih 3,9%. Posljedično, godišnja stopa rasta ubrzala je za 5,4 postotnih bodova na 17,6%. Cijene Usluga, uz povoljan učinak baznog razdoblja, usporile su na godišnjoj razini s 8,5% na 7,2%, uz mjesečni rast od skromnih 0,1%. Cijene Energije najviše pridonose ukupnoj inflaciji u kolovozu, dok se doprinos Usluga koje su predvodile rast u srpnju, u kolovozu smanjio. S druge strane, daljnje usporavanje zabilježeno je u Hrani, piću i duhanu gdje je uz blagi mjesečni pad cijena od 0,2%, godišnja stopa skliznula s 0,5% na 0,1% (pad doprinosa s 0,2 na 0,06 postotna boda). Najskromnija je to godišnja promjena cijena hrane još od početka 2021. Uz pad od 0,9% u odnosu na srpanj potaknut nižim cijenama odjeće i obuće, cijene Industrijskih neprehrabmenih proizvoda bez energije bile su niže za 1,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-1,1% u srpnju).

Prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, ako promatramo tekuća kretanja, mjesečnom rastu cijena najviše je doprinijela skupina Prijevoz (+13,5%, doprinos rastu od +1,88 postotnih bodova), te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+10,8%, doprinos rasta +1,62 postotna boda). Očekivano, usred središnjeg dijela turističke sezone, u smjeru rasta potrošačkih cijena djelovale su i cijene u skupini Restorani i usluge smještaja (+6,1%, doprinos +0,34 postotna boda). Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Odjeća i obuća (-5,1%, doprinos padu od -0,36 postotnih bodova), Usluge obrazovanja (-2,0%, doprinos padu -0,01 postotni bod), Hrana i bezalkoholna pića (-0,6%, doprinos -0,16 postotnih bodova), te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava (-0,3%, doprinos, -0,02 postotna boda).

U prvih osam mjeseci inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi u prosjeku 4,5%. Najveći doprinos u tom razdoblju dale su cijene usluga s 2 postotna boda. One su u prosjeku bile više za 7,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slijedi energija s 1,9pb i prosječnim porastom od 12,1%. Rast cijena hrane iznosio je u prosjeku 2,3% s doprinosom od 0,8 postotnih bodova. S druge strane, u suprotnom smjeru djelovali su neprehrambeni industrijski proizvodi bez energije (-0,2pb) gdje su cijene u prosjeku bile niže za 0,6% u odnosu na razdoblje siječanj-kolovoz 2025.

U ovoj godini očekujemo prosječan rast inflacije od 4,4%. Najveći rizik za prognoze dolazi od strane neizvjesnosti raspleta sukoba na Bliskom istoku i posljedičnog utjecaja na cijene nafte. Iako dosad nije bilo prelijevanja na druge komponente inflacije, ne možemo isključiti mogućnost odgođenih učinaka rasta cijena energenata i ostalih inputa u proizvodnji s obzirom na poremećaj u opskrbi zatvaranjem često spominjanog Hormuškog tjesnaca. U uvjetima pojačanih geopolitičkih napetosti i izražene volatilnosti na robnim i financijskim tržištima ne treba isključiti mogućnost naglih promjena inflacijskih izgleda i naknadnih revizija naših prognoza. Osim geopolitike, možemo spomenuti i rizik vezan za mogućnost utjecaja vremenskih (ne)prilika na dinamiku inflacije, prvenstveno preko cijena hrane.

Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija, #prijevoz, #STANOVANJE
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE