Time se, nakon tri mjeseca usporavanja, inflacija vratila na uzlaznu putanju, a godišnja stopa veća je za 0,3 postotna boda u odnosu na srpanj. Na mjesečnoj razini, također je nakon tri mjeseca pada zabilježen rast indeksa potrošačkih cijena. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, pića i duhana, usporila je na godišnjoj razini s 3,6% u srpnju na 2,8% u kolovozu.
Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i posljedični rast cijena nafte na svjetskom tržištu pridonijeli su rastu maloprodajnih cijena goriva u Hrvatskoj tijekom kolovoza. Očekivano, zabilježen je rast cijena Energije na mjesečnoj razini za visokih 3,9%. Posljedično, godišnja stopa rasta ubrzala je za 5,4 postotnih bodova na 17,6%. Cijene Usluga, uz povoljan učinak baznog razdoblja, usporile su na godišnjoj razini s 8,5% na 7,2%, uz mjesečni rast od skromnih 0,1%. Cijene Energije najviše pridonose ukupnoj inflaciji u kolovozu, dok se doprinos Usluga koje su predvodile rast u srpnju, u kolovozu smanjio. S druge strane, daljnje usporavanje zabilježeno je u Hrani, piću i duhanu gdje je uz blagi mjesečni pad cijena od 0,2%, godišnja stopa skliznula s 0,5% na 0,1% (pad doprinosa s 0,2 na 0,06 postotna boda). Najskromnija je to godišnja promjena cijena hrane još od početka 2021. Uz pad od 0,9% u odnosu na srpanj potaknut nižim cijenama odjeće i obuće, cijene Industrijskih neprehrabmenih proizvoda bez energije bile su niže za 1,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-1,1% u srpnju).
Prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, ako promatramo tekuća kretanja, mjesečnom rastu cijena najviše je doprinijela skupina Prijevoz (+13,5%, doprinos rastu od +1,88 postotnih bodova), te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+10,8%, doprinos rasta +1,62 postotna boda). Očekivano, usred središnjeg dijela turističke sezone, u smjeru rasta potrošačkih cijena djelovale su i cijene u skupini Restorani i usluge smještaja (+6,1%, doprinos +0,34 postotna boda). Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Odjeća i obuća (-5,1%, doprinos padu od -0,36 postotnih bodova), Usluge obrazovanja (-2,0%, doprinos padu -0,01 postotni bod), Hrana i bezalkoholna pića (-0,6%, doprinos -0,16 postotnih bodova), te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava (-0,3%, doprinos, -0,02 postotna boda).
U prvih osam mjeseci inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi u prosjeku 4,5%. Najveći doprinos u tom razdoblju dale su cijene usluga s 2 postotna boda. One su u prosjeku bile više za 7,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slijedi energija s 1,9pb i prosječnim porastom od 12,1%. Rast cijena hrane iznosio je u prosjeku 2,3% s doprinosom od 0,8 postotnih bodova. S druge strane, u suprotnom smjeru djelovali su neprehrambeni industrijski proizvodi bez energije (-0,2pb) gdje su cijene u prosjeku bile niže za 0,6% u odnosu na razdoblje siječanj-kolovoz 2025.
U ovoj godini očekujemo prosječan rast inflacije od 4,4%. Najveći rizik za prognoze dolazi od strane neizvjesnosti raspleta sukoba na Bliskom istoku i posljedičnog utjecaja na cijene nafte. Iako dosad nije bilo prelijevanja na druge komponente inflacije, ne možemo isključiti mogućnost odgođenih učinaka rasta cijena energenata i ostalih inputa u proizvodnji s obzirom na poremećaj u opskrbi zatvaranjem često spominjanog Hormuškog tjesnaca. U uvjetima pojačanih geopolitičkih napetosti i izražene volatilnosti na robnim i financijskim tržištima ne treba isključiti mogućnost naglih promjena inflacijskih izgleda i naknadnih revizija naših prognoza. Osim geopolitike, možemo spomenuti i rizik vezan za mogućnost utjecaja vremenskih (ne)prilika na dinamiku inflacije, prvenstveno preko cijena hrane.