Primorac: Novcem od solidarnog poraza pomoći ćemo najugroženijim građanima

No, dobio je Primorac uz to i rekordnu inflaciju i prilike koje su toliko neizvjesne da rijetki uopće usuđuju prognozirati što nas čeka već na proljeće. Tu je i tzv. porez na ekstraprofit koji je izazvao veliku buru u javnosti.

- Ako na dodatni porez na dobit gledamo izolirano, tada možemo reći da me zapalo najaviti podizanje poreznih opterećenja, ali situacija je ipak malo drugačija. Posebice ako znamo da je ova Vlada vodila politiku kontinuiranog poreznog i administrativnog rasterećenja. U posljednjih nekoliko godina, počevši s 2017. godinom, provedeno je pet krugova porezne reforme, čime je Vlada rasteretila gospodarstvo za ukupno više od 10 milijardi kuna.

S ciljem izbjegavanja inflatornih pritisaka i porasta cijene energenata napravljena je prije svega preraspodjela primjene snižene stope PDV-a. Od 1. travnja 2022. sniženom stopom PDV-a od 5 posto, između ostaloga, oporezuje se dječja hrana, jestiva ulja i masti, maslac i margarin i drugo, dok je jesenskim paketom proširena primjena stope od 5 posto na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljene do 31. ožujka 2023. te je uvedena i primjena stope PDV-a od nula posto na isporuku i ugradnju solarnih ploča.

Oba paketa mjera dovela su do dodatnog poreznog rasterećenja s osnove PDV-a u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Također, u jesenskom paketu mjera smo omogućili povećanje određenih neoporezivih primitaka pa su tako samo tri najčešća primitka (prigodne nagrade, novčane nagrade za radne rezultate i novčane paušalne naknade prehrane) povećana za ukupno 5.500 kuna godišnje.

Počevši od ožujka ove godine u devet navrata mijenjali smo Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju, s ograničenim razdobljem važenja, radi sniženja visina trošarine na dizelsko gorivo i bezolovni motorni benzin u okviru mjera za ublažavanje povećanja cijena energenata, a zadnjim izmjenama u studenome ove godine dodatno je snižena i trošarina na loživo ulje za 26 lipa po litri loživog ulja.

To je bitno za građane koji za grijanje koriste ovaj energent te za prerađivačku industriju koja sve više koristi loživo ulje kao alternativu za plin. Fiskalni učinak ovih mjera je veći od 990 milijuna kuna. Sve navedeno je učinjeno kako bismo omogućili našim poduzetnicima i građanima lakše poslovanje i život u ovim teškim okolnostima. Od početka krize ističemo kako krizu možemo prebroditi jedino zajedno i kako svatko od nas treba solidarno podnijeti dio tereta krize, kaže Primorac u intervjuu za Novi list.

- Dodatni porez na dobit nije ništa drugo nego solidaran porez kojim će se jedan manji dio dobiti najvećih poduzeća s najvećom gospodarskom snagom, i to samo onaj dio dobiti koji za 20 posto prelazi prosječnu dobit u proteklom četverogodišnjem razdoblju, preraspodijeliti našim građanima kojima je pomoć najpotrebnija – mahom građanima s najnižim dohocima. Što se otpora tiče, ne bih mogao govoriti o tome je li veći ili manji od očekivanja.

Rekao bih da je razuman, ali moram priznati da su me ugodno iznenadile izjave pojedinih gospodarstvenika, potencijalnih poreznih obveznika, koji su izrazili razumijevanje za razloge uvođenja dodatnog poreza na dobit.

Hoćemo li na kraju ipak dobiti taj dodatni porez ili će Vlada popustiti poslodavcima koji traže da odustanete?

– Zakon o dodatnom porezu na dobit ima podršku parlamentarne većine, zajednički smo na sastancima raspravili prijedlog. Ako se dobro sjećam, u saborskim raspravama o rebalansu, čak je i nekoliko oporbenih zastupnika zazivalo ovaj porez i smatralo da ga Vlada neće imati hrabrosti predstaviti jer štiti »krupni kapital«. zaključuje Primorac.